Menu
Rekordna potrošnja stranih turista, potaknuta niskim cijenama, pomogla je Grčkoj da prošle godine zabilježi višak na tekućem računu plaćanja, prvi puta otkada su se 1948. počeli prikupljati službeni podaci 1948., izvijestila je danas središnja banka...
Deficit na tekućem računu bilance plaćanja desetljećima je kočio grčko gospodarstvo a pokrivao se zaduživanjem i kapitalnim ulaganjima iz inozemstva.
U 2008. dosegnuo je 15 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) nakon što je zemlja ušla u eurozonu, potaknut gospodarskim bumom koji je počivao na zaduživanju i rezultirao je neobuzdanom potrošnjom u prvom redu uvezenih roba i dobara.
Potom je dužnička kriza 2009. gurnula zemlju u gospodarsku depresiju, smanjivši gospodarstvo gotovo za četvrtinu. To je pomoglo Ateni da ispravi neravnotežu i u prošloj godini zabilježi višak na tekućem računu plaćanja u iznosu 1,24 milijarde eura, odnosno oko 0,7 posto BDP-a.
U 2012. zemlja je bilježila deficit od 4,6 milijardi eura, pokazuje izvješće središnje banke.
Prihodi od turizma porasli su prošle godine 15 posto, na rekordnih 12 milijardi eura, dok je uvoz smanjen..
Ekonomisti očekuju da će Grčka u ovoj godini ponovno ostvariti višak na tekućem računu plaćanja ali upozoravaju da to ne znači i da će postati izvozno orijentirano i konkurentno gospodarstvo.
"Za 2014. očekujemo da će tekući račun ostati u plusu jer bi uvoz trebao ostati slab dok bi se rezultati u turizmu i izvoz trebali poboljšati", rekao je ekonomist Platon Monokroussos iz Eurobanke.
Oko polovine iznosa povezano je sa cikličkim faktorima, poput smanjenja uvoza roba, koji je od 2008. pao 54 posto.
Tako je prošle godine prodano samo osam luksuznih njemačkih automobila marke Porsche, u usporedbi sa 424 koliko ih je prodano 2009., primjećuju u Reutersu.
Izvoz roba, koji ne uključuje gorivo, porastao je pak 2,1 posto, na 14,2 milijarde eura, približivši se time razini iz 2008.
Dodatno su poboljšanju stanja na tekućem računu grčke bilance plaćanja pridonijeli i kreditori, smanjenjem kamata, čiji je iznos u 2013. prepolovljen, na oko šest milijardi eura.
"Održavanje viška u duljem roku ovisit će o tome hoće li gospodarstvo ostati konkurentno i hoće li uspjeti zamijeniti uvoz domaćom proizvodnjom", rekao je Monokroussos, prenosi Reuters.
