Menu
Sport nije samo stvar slobodnog vremena i ne služi samo poboljšanju osobnoga zdravlja, sport ima i veliki ekonomski značaj, podsjetila je Europska komisija u najavi konferencije predstavnika svih djelatnosti povezanih sa sportom, koja se održavala pod pokroviteljstvom europske povjerenice za sport Androulle Vassiliou i povjerenika za industriju i poduzetništvo Antonija Tajanija...
Sport u Europskoj uniji stvara bruto dodanu vrijednost od 294 milijarde eura na godinu, podjednako u proizvodnji i uslugama, zapošljava četiri i pol milijuna ljudi i potiče razvoj i inovacije.Koristi od sporta ima i turizam budući da se 12 do 15 milijuna međunarodnih putovanja u svijetu svake godine obavi samo radi praćenja sportskih natjecanja.
Velik je utjecaj sporta na gotovo sve ostale industrije: u njemu se odvijaju neprekidni i brzi valovi inovacija koji se potom hitro rasprostiru na različita tržišta i koriste u različite svrhe, drukčije od sportskih. Osim sporta u užem smislu, vilnijuska definicija sporta obuhva-ća i „upstream“ industrije koje stvaraju proizvode i usluge potrebne sportu, te „downstream“ industrije kojima je sport važan izvor prihoda, poput medija, turizma, oglašavanja i sličnih. Sve te djelatnosti stvaraju u EU-u spomenutih 294 milijarde eura bruto dodane vrijednosti, što predstavlja oko tri posto ukupne bruto dodane vrijednosti Europske unije. Od toga „uzvodno“ nastaje 137 milijardi, a „nizvodno“ oko 108 milijardi eura.
Sport u užem smislu stvara na godinu 49 milijardi eura BDV-a, a stadioni, sportske dvorane, bazeni, skijaške staze, sportski klubovi i slični izravno zapošljavaju oko 700 tisuća ljudi. U „upstreamu“ neposredno radi dva i pol milijuna, a u „downstreamu“ još oko 1,3 milijuna zaposlenika. Sve sportske aktivnosi generiraju u EU-u oko 7,3 milijuna radnih mjesta, što je oko 3,5 posto ukupnog broja.
Već time da je udio zaposlenih veći od udjela u BDV-u, sport pokazuje koliko je radno intenzivna djelatnost i koliko je važan za povećanje zaposlenosti. Pored toga, svako novo radno mjesto u sportskom opskrbnom lancu otvara i 0,65 novih poslova u povezanim djelatnostima izvan sporta. Mnogi industrijski sektori ubiru koristi od sportskih djelatnosti. Maloprodaja sportskih artikala u EU-u zabilježila je u 2005. godini prihod od 61 milijarde eura. Prihod po glavi stanovnika kretao se od 20 eura u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj do više od 300 eura u Luksemburgu.
Najveća su tržišta za sportske artikle Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska. Stadioni i drugi sportski objekti generiraju više od tri milijarde eura BDV-a u građevinskom sektoru. Neke investicije odnose se na gradnju novih objekata, a druge na obnovu i održavanje. Objekti za Olimpijadu 2012. stajali su 2,9 milijardi eura, a za Euro 2016. u Francuskoj koštat će oko dvije milijarde. Kad se natjecanja završe, sportski tereni služe rekreaciji svih građana i donose dobrobiti koje je teško izraziti u novcu, poput boljeg zdravlja i duljeg životnog vijeka.
