Menu
Europska unija i Švicarska jedna drugoj su važni trgovinski partneri. Rezultati referenduma o ograničavanju doseljavanja stranaca mogli bi nanijeti veliku štetu tim dobrim gospodarskim odnosima...
28 članica Europske unije (EU) zajednički čine najveće tržište na svijetu. EU ostvaruje četvrtinu svjetskog gospodarskog volumena. Švicarska nije članica EU-a, ali profitira od brojnih trgovinskih olakšica dogovorenih posebnim sporazumima s Unijom.
Za Švicarsku je EU najvažniji trgovinski partner. Tri četvrtine švicarskog uvoza stiže iz EU-a, a Švicarska prodaje više od polovice svog izvoza u članice Unije. Ako se zbroje uvoz i izvoz, bilateralna trgovina je u 2012. godini imala volumen od 210 milijardi eura. Najvažniji trgovinski partner Švicarske u samoj Uniji je Njemačka. Ukupni uvoz i izvoz dviju zemalja iznosio je oko 79 milijardi eura.
Mala, ali važna
No i za europsko gospodarstvo Švicarska igra važnu ulogu. Ona je nakon SAD-a najvažniji trgovinski partner Unije. Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostata, oko devet posto izvoza EU-a odlazi u Švicarsku, više nego u Kinu (8,8 posto), Rusiju (sedam posto) i Tursku (4,7 posto). Kod uvoza je uloga Švicarske znatno manja. Nakon Kine, Rusije, SAD-a i Norveške, ta je zemlja na petom mjestu.
I dok EU više uvozi nego što izvozi, kod Švicarske je situacija drugačija. 2012. godine EU je u tu zemlju izvezao za 17 milijardi eura više nego što je uvezao. Od toga je dobrim dijelom profitirala automobilska industrija. Švicarci su 2012. iz Unije uvezli 380.000 automobila u vrijednosti od oko osam milijardi eura. Osim toga, ta zemlja uvozi i strojeve, pa od trgovinske razmjene prije svega profitira Njemačka sa svojom jakom automobilskom i strojarskom industrijom. Švicarska pak izvozi kemijske i farmaceutske proizvode, satove, preciznu mehaniku i prehrambene proizvode kao što je čokolada. Osim toga, ta je država od velikog međunarodnog značenja kao ponuđač financijskih usluga.
Pored radne snage koja se iz inozemstva trajno doselila u Švicarsku, ima i mnogo onih koji samo radi odlaska na posao prelaze švicarsku granicu. To je česta pojava upravo u njemačkim područjima koja graniče sa Švicarskom. "Švicarska nudi posao, a Njemačka radnu snagu", kaže švicarski ekonomist Thomas Straubhaar, direktor Hamburškog instituta za svjetsko gospodarstvo (HWWI). "Zajedno proizvode dobra, koja se onda koriste u njemačkoj automobilskoj i metalnoj industriji te proizvodnji strojeva."
Sve ili ništa
Švicarska vlada sada je zbog rezultata referenduma od nedjelje (9.2.) obvezna da u roku od tri godine odredi kvote za doseljavanje stranaca. To će se odnositi i na građane EU-a. Prema mišljenju Bruxellesa, to će narušiti važeće načelo slobodnog kretanja ljudi. 1999. godine je Švicarska s EU-om sklopila nekoliko sporazuma kojima se, pored slobode kretanja osoba, reguliraju i promet, poljoprivreda, znanost i javni natječaji. Europska komisija je objavila da su ti sporazumi pravno međusobno povezani i da zato nije moguće otkazati samo jedan od njih.
Direktor HWWI-a Straubhaar ima razumijevanja za to stajalište EU-a. "Europska komisija je pod velikim pritiskom. Ako dopusti izuzetke trećim zemljama poput Švicaske, onda će uskoro i njezine članice tražiti privilegije. Tu Pandorinu kutiju EU ne želi otvoriti."
No ako će svi sporazumi ponovo morati biti potpisani, Švicarska bi mogla izgubiti mnoge povlastice koje sada uživa u trgovini s EU-om. "Ako će sve ponovo biti tema pregovora, onda će za Švicarsku kao malu zemlju biti teško sačuvati postojeće stanje u odnosima s EU-om", smatra Straubhaar.
Izvor: Deutsche Welle
