Menu
Ukupna aktiva banaka u prošloj je godini porasla za 0,7 posto, ukupni krediti za 0,9 posto, a depoziti za 4 posto...
Rast kredita međutim ne predstavlja oporavak kreditne aktivnosti jer se radi primarno o povećanom kreditiranju središnje države i fondova socijalne sigurnosti (14,5 posto) s obzirom na to da krediti nefinancijskim trgovačkim društvima istovremeno bilježe stagnaciju, a stanovništvu pad u visini od 1,7 posto na godišnjoj razini, piše Ana Lokin iz PBZ-a.
Gledano prema namjeni, krediti tvrtkama pali su kako za za investicije (- 4,9%), tako i za obrtna sredstva (-0,2%), pa je stagnacija ukupnog volumena rezultat porasta ostalih vrsta kredita (5,7%), dok je u slučaju građana pad zabilježen kod svih vrsta kredita (stambeni -1,9%), osim gotovinskih nenamjenskih (2,2%).
"Ovakva kretanja su, kako smo već komentirali, odraz poslovnog i potrošačkog pesimizma u uvjetima produžene recesije i loših izgleda tržišta rada uslijed čega privatni sektor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja. Takvo ozračje ogleda se i kroz suzdržavanje od potrošnje i pribjegavanje štednji u vidu depozita pa tako nefinancijska trgovačka društva bilježe rast istih od 8,0%, a stanovništvo za 3,9% na godišnjoj razini. Primijetimo da je fiskalizacija imala očigledan učinak na depozite prvenstveno poduzeća, koji nakon skoka u kolovozu bilježe trend smanjenja na mjesečnoj razini pa su primjerice krajem godine bili niži za čak 4,0% u usporedbi s krajem kolovoza", stoji u analizi.
"Pred godinu dana vjerovali smo kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godinu od početka krize, no kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekujemo da će najveći izazov predstavljati upravo 2014. Udio loših kredita će, vjerujemo, dosegnuti svoj vrhunac uslijed pooštravanja regulative, nastavka razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicijske aktivnosti, dok bi smanjene kamatne stope na kredite indeksirane uz švicarski franak mogle ublažiti pritiske i stablizirati portfelje. Nastavno na to, set nove regulative koji stupa na snagu dovodi do snažnog fokusiranja banaka na kontrolne funkcije, prije svega upravljanje rizicima, a za pojedine banke će možda značiti i potrebu za dokapitalizacijom. Sve će prethodno navedeno u uvjetima sužavanja kamatne marže (limitiranje kamatnih stopa, slaba potražnja), regulatornih izmjena te rastućih troškova ispravaka vrijednosti plasmana zasigurno rezultirati još jednom godinom u kojoj će bankovni agregati ostvariti tek niske ili negativne stope promjena, a bankovni sustav zabilježiti pad profita", zaključuje se.
