Menu
Analiza potreba tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuje da su u Hrvatskoj najdeficitarnija zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, ali i anglistike i germanistike, dok je u najvećem broju županija identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama s polja ekonomije i prava u odnosu na potrebe...
Kako bi Hrvatska bila konkurentna na europskim tržištima rada, ali i da bi se riješilo goruće pitanje rasta nezaposlenosti među mladima, potrebno je uskladiti obrazovanje s realnim potrebama tržišta rada, obrazovne ponude usmjeriti prema rastućim sektorima, a upisne kvote i stipendiranje učenika i studenata podrediti trendovima.
E-upisi pokazali su da već godinama broj učenika opada, a broj nastavnika raste pa će se odobriti manje upisnih mjesta u srednje škole nego lani. No strukovne škole kojima nedostaje učenika morat će više raditi na svojoj promociji. Rečeno je to na predstavljanju Preporuka za upisnu politiku i politiku stipendiranja.
Više od 80% nezaposlenih mladih završilo je strukovne škole, i to smjerove koji nikomu ne trebaju. To se mora promijeniti, najavio je ministar obrazovanja Željko Jovanović na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Zagrebu. Gdje god broj upisanih učenika odstupa od standarda naravno da će se morati pristupiti i zbrinjavanju tehnološkog viška ali ne na ušrtb kvalitete školstva, poručio je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je istaknuo kako obrazovna struktura nezaposlenih prijavljenih na HZZ-u pokazuje da je većina suficitarnih zanimanja strukovne prirode - preko 80 posto svih mladih nezaposlenih čine oni koji su završili strukovno obrazovanje. Sve njih treba prekvalificirati, te što prije krenuti u temeljito restrukturiranje strukovnog obrazovanja, napomenuo je ministar.
I roditelji i budući srednjoškolci moraju o tome biti obaviješteni bolje nego dosad. Županije kao osnivači srednjih škola i ravnatelji škola sa deficitarnim strukama morat će - bolje nego dosad - promovirati svoje škole. Morat će preuzeti dio odgovornosti i promovirati zanimanja koja su potrebna tržišti rada kroz sustav stipendiranja i olakšica.
Što se tiče dugoročnih trendova, u budućnosti nas čekaju tzv. bijeli poslovi - u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama, te zeleni poslovi, odnosno oni vezani uz okoliš, energetsku učinkovitost i klimatske promjene, a naglasak treba biti i na tzv. pametnim specijalizacijama, kao što su specijalizirana zanimanja u turizmu, istaknuo je Mrsić.
Na fakultetima - trebaju nam i matematičari, profesori engleskog i njemačkog jezika, liječnici i farmaceuti. Ti će se studenti stipendirati, a sveučilišta dobivati bonus za efikasno i brzo završavanje studija.
Za mjere aktivnog zapošljavanja i stipendiranja novac će se tražiti u europskom socijalnom fondu, a osiguran je, tvrde ministri, i u državnom proračunu, prenosi HRT.
