Menu
Projekt konzorcija Shah Deniz o pokretanju izgradnje Transjadranskog plinovoda (TAP), kojim će se jugoistok Europe opskrbljivati plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan u utorak u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, u nazočnosti hrvatskog premijera Zorana Milanovića i drugih visokih dužnosnika uključenih zemalja...
Hrvatska će se tom projektu priključiti Jadransko-jonskim plinovodom (IAP), koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere. "Cijeli je projekt vrlo važan za sveukupnu sliku energetske neovisnosti, odnosno dobavljanje plina iz različitih krakova, a ovo je jedan od njih", rekao je premijer Zoran Milanović.
"Hrvatska nije zatvorena zemlja, nije bez mora, ima dugačku obalu i luke. Zato razmišljamo i o izgradnji terminala za ukapljeni plin, kao i o plinu koji bi dolazio iz polja Shah Deniz - to će biti zadnja faza tog projekta za dolazak plina u Europu. Ovo smatramo velikim doprinosom komotnijem položaju Hrvatske na energetskom tržištu", rekao je Milanović. Dodao je da su zanimanje su pokazali i u BP-u, te u američkom ministarstvu energetike, s čijim je predstavnicima razgovarao u Bakuu.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potpisao je s ministrima Azerbajdžana, Crne Gore i Albanije Memorandum o razumijevanju, koji će omogućiti suradnju na tom projektu. "Hrvatska postaje zemlja koja je vrlo bitna za transportne sustave opskrbe energijom jugoistočne Europe. Moglo je biti i drugačije, da nismo bili brzi; moglo se ovo potpisati tek za dvije do tri godine. U pravilu smo uvijek kasnili, sada pokušavamo biti u pravim trenucima na pravim mjestima", kazao je Vrdoljak.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da će projekt koji će ukupno stajati 35 milijarda dolara, "promijeniti energetsku kartu regije i pomoći u povijesnom razvoju Azerbajdžana". Konačna odluka o rokovima donijet će se u sljedećih nekoliko tjedana, najavio je Vrdoljak, no Hrvatska želi da izgradnja Jadransko jonskog plinovoda (IAP) krene istodobno s TAP-om, dakle 2015., a najkasnije 2016.
Prvi kubici plina trebali bi kroz IAP krenuti 2020. To će biti dodatni kapaciteti za Hrvatsku, koja će postati zemlja s najjeftinijim plinom u jugoistočnoj Europi, uvjeren je Vrdoljak. Vrdoljak je dodao da će količine biti veće od naših potreba te da je cilj Hrvatsku učiniti zemljom koja u regiji ima najbolju infrastrukturu i najjeftiniji energent kako bi se povukla industrija Mađarske, Austrije, Slovačke ili Češke.
Konzorcij Shah Deniz izabrao je Transjadranski plinovod za dobavni pravac prema jugoistoku Europe. Tim se plinovodom planira iz jednog od najvećih svjetskih polja plina Shah Deniz II opskrbljivati europsko tržište s 16 milijardi prostornih metara plina godišnje, od čega 6 milijardi za Tursku, a ostalo preko Grčke i Albanije ispod Jadranskog mora prema jugu Italije. Hrvatsku zanima južni krak tog plinovoda, odnosno njegovo spajanje u albanskoj Fieri s Jadransko-jonskim plinovodom, koji bi prolazio neumskim koridorom do Splita. Taj bi krak bio dug 516 km, hrvatski dio je 250 km, a procijenjena vrijednost investicije je 265 milijuna eura, prenosi HRT.
