Menu
Zemlje članice EU-a kroz koje treba prolaziti plinovod Južni tok ovlastile su Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s Rusijom o promjeni međuvladinih ugovora koji nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom, izjavio je u Bruxellesu povjerenik za energiju Guenther Oettinger...
Oettinger je razgovarao s predstavnicima svih članica koje su potpisale međuvladine sporazume s Rusijom o plinovodu. Na sastanku su Bugarska i Slovenija bile zastupljene na ministarskoj razini, a ostale države na nižim razinama.
Europska komisija neočkivano je prošli tjedan, nakon što je bila neutralna kad je riječ o tom projektu, priopćila da međuvladini sporazumi o Južnom toku, koje je potpisalo šest članica EU-a (Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Hrvatska i Grčka) i Srbija, nisu u skladu s europskim zakonodavstvom. Zatražila je od zemalja članica da ponovno pregovaraju s Rusijom.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon toga je izjavio da Hrvatska s tim nema problema jer sve što je potpisano u mandatu aktualne Vlade veže se uz odvojak, a ne glavnu trasu Južnog toka.
Europska komisija smatra da potpisani bilateralni ugovori sadržavaju više odredbi koje nisu u skladu s pravnom stečevinom. Europsko zakonodavstvo predviđa da ne može ista tvrtka upravljati infrastrukturom, u ovom slučaju plinovodom, i istodobno uvoziti, proizvoditi i distribuirati plin te određivati cijene.
Ista načela o razdvajanju infrastrukture, kojom mora upravljati neovisno tijelo, od operatera vrijedi i za električnu energiju, telekomunikacije, željeznice i drugo. Također, tim plinovodima moraju pod jednakim uvjetima imati pristup i druge tvrtke iz ostalih članica, a u ugovorima stoji da je riječ o plinovodu za ruski plin.
Oettinger je na konferenciji za novinare rekao da EU nije protiv Južnog toka, da on predstavlja vrlo važnu dopunu europskoj plinovodnoj mreži, ali da se pri tome mora poštovati europsko zakonodavstvo, prenosi HRT.
