Menu
Nakon što je Europska komisija objavila da ugovori koje su neke europske zemlje potpisale s Rusijom o izgradnji plinovoda Južni tok, nisu u skladu sa zakonima Unije, projekt je neizvjestan, javlja HRT...
Plinovod Južni tok koji bi ruske energente doveo do balkanskih i srednjoeuropskih zemalja, ne uklapa se u pravila Unije. Jer ruski bi Gazprom praktično imao monopol na korištenje i upravljanje plinovodom, te diktirao cijenu energenata. Zašto su Bugarska, Srbija, Mađarska, Grčka, Austrija, Slovenija i Hrvatska na to pristale, Bruxelles u ovom trenutku ne zanima. No pod takvim uvjetima ruski plin neće poteći. Europska komisija od članica Unije traži da o potpisanom ponovno pregovaraju.
No Moskva ne pokazuje nikavu namjeru da se vrati za pregovarački stol. Ne pristane li Rusija na ponovne pregovore, članicama ćemo savjetovati da ne primjenjuju Ugovor. U protivnom, Komisija bi mogla protiv njih pokrenuti postupak zbog kršenja europskog zakonodavstva, izjavila je Marlene Holzner, glasnogovornica EK.
Hrvatska je potpisala predugovor o priključenju na odvojak plinovoda Južni tok. Zagreb zasad čeka rasplet nadmetanja Bruxellesa i Moskve.
Ukrajinsko okretanje leđa Bruxellesu dodatno je pogoršalo političko-energetsku sliku Europe. I umanjilo izglede za protočnost Južnog toka.
Zaustavi li se projekt, europske će se zemlje morati okrenuti drugim izvorima. Tu je Hrvatska u boljem položaju od, naprimjer, Bugarske, jer bi stavljanjem u funkciju LNG terminala smanjila ovisnost o ruskom plinu, smatra Fabio Genoese iz Centra za europske političke studije.
Gašenje projekta Južni tok mogle bi ubrzati i banke koje će tri puta razmisliti prije nego što odobre velike kredite za pravno klimav posao. Odustane li Europa od novoga ruskog plinovoda, energetska i poslovna vrijednost hrvatskog LNG terminala nedvojbeno bi porasla, zaključuje HRT.
