Preniska inflacija predstavlja u Europi sve veći problem, smatra američki ekonomist Paul Krugman...
On zemljama Starog kontinenta preporučuje da teže umjerenom rastu inflatorne stope kako bi izbjegle deflaciju i zaoštravanje gospodarske krize, prenosi b92.net
Bazna inflatorna stopa je lani u zemljama EU bila svega 0,8 posto, što je osjetno niže od ciljanog nivoa od dva posto kojeg je utvrdila Europska središnja banka.
Krugman tvrdi da umjerena inflacija može, u suvremenim gospodarstvima, biti korisna prvenstveno zbog pozitivnog efekta na potražnju i ponudu.
Umjerena inflacija ublažava problem super-niskih i gotovo nultih kamatnih stopa u najrazvijenijim zemljama, tako što te kamatne stope ne mogu postati negativne već realne, navodi Krugman u svom blogu koji objavljuje New York Times.
Podnošljivo visoka inflacija ne čini, prema mišljenju Krugmana, tako oštrim i problem neelastičnosti nominalnih zarada, jer se ljudi krajnje negativno odnose prema politici smanjenja plaća i to postaje, u mnogim ekonomijama, sve veći problem.
Takav problem sada je aktualan u SAD-u, ali je u Europi još više izražen, objašnjava Krugman koji je na glasu kao sljedbenik poznatog britanskog ekonomista Johna Keynesa, čija teorija zagovara znatno veću ulogu države kada gospodarstvo neke zemlje zapadne u krizno stanje.
"Tamo (u Europi) je fiskalna politika bila snažno usmjerena na smanjenje rashoda i to je na kraju dovelo do situacije da se problemi mogu rješavati jedino monetarnom politikom", ističe Krugman.
On, za razliku od nekih europskih dužnosnika koji smatraju da je gospodarska kriza u eurozoni i cijeloj EU već prošla, ne misli tako, i predviđa da će se Europa i dalje suočavati s razornim posljedicama velike financijske krize koja je izbila u ljeto 2008. godine, poslije sloma hipotekarnog tržišta u SAD-u.
Komentirajući stav američkog ministarstva financija da je visok trgovinski suficit Njemačke štetan za svjetsku ekonomiju, Krugman kaže da se ne slaže s ocjenom dužnosnika u Berlinu koji tvrde da taj "vanjskotrgovinski višak predstavlja dokaz visoke konkuretnosti njemačkog gospodarstva i kvalitete proizvoda koje vodeća europska ekonomija nudu globalnom tržištu".
Krugman tvrdi da je njemačka politika zasnovana na jednostavnoj formuli - "više štedjeti, a manje trošiti" - štetna, jer prije svega iscrpljuje ekonomije ostatka eurozone i cijele EU u kojima Njemačka ima dominantan položaj.
Njemačka zaista sebe vidi kao dobar primjer, a njeni dužnosnici vjeruju da će svima biti bolje ako slijede njihovu ekonomsku politiku, kaže Krugman, uz napomenu da nije realno stvaranje globalne ekonomije u kojoj bi svi imali trgovinske suficite.
Američki ekonomist zbog toga smatra da Njemačka mora preispitati svoju sadašnju ekonomsku politiku, zasnovanu na štednji i ograničenju rasta zarada, kako bi povela više računa i o interesima svojih partnera u Europi, ali i širom svijeta.