Menu
Kao osnovne izvore zamišljenog rasta BDP-a u idućoj godini od 1,3 posto, ministar financija Slavko Linić označava državne investicije i priljev novca iz fondova Europske unije. Tek na trećem mjestu poticaja rastu BDP-a ministar financija vidi investicija privatnog gospodarstva...
"Trgovačka društva u privatnom vlasništvu su od 2008. do 2011. izvela jedan veliki investicijski promašaj, ulagali su u nekretninski biznis, u stanove i zemljišta. Oni su se za Europsku uniju pripremali izgradnjom stanova i kupovinom zemljišta koje će prodati strancima. Ali stranaca nema, interesa nema, jer je i u Europi kriza. I sad su tvrtke bez kapitala, nemaju odakle investirati", Linić. Država, međutim, prema njegovim riječima, neće ostaviti na cjedilu privatni sektor. Pokušati će ishoditi angažman inozemnih equity fondova i poduzeća koji bi uložili kapital u naše tvrtke.
" Sa svoje strane mi gospodarstvu ostavljamo pet milijardi kuna koje možemo sad uzeti po osnovi poreza na dobit. Uvodimo i dalje red u porezni sistem, uklanjamo nelojalnu konkurenciju i idemo na ukidanje 35 parafiskalnih nameta u idućoj godini. Mislimo da bi to moglo pridonijeti oporavku gospodarstva i investicijama", najavio je Linić, piše Slobodna Dalmacija.
Kao područja državnih investicija u idućoj godini Linić je označio željeznice, cestogradnju i energetiku. Detaljan plan investicija, objavio je, radi potpredsjednik Vlade Branko Grčić sa svojim timom. Iz fondova Europske unije očekuje se pak 4,5 milijardi kuna. Za 2015. plan Vlade je rast BDP-a od 2,2 posto, a za 2016. 2,5 posto.
