Menu
U Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo ukupno 1.371.307 zaposlenih, što je 1,5 posto ili 20.467 osoba manje nego krajem ovogodišnjeg kolovoza, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS)...
Prema podacima DZS-a, u pravnim je osobama krajem rujna bilo 1.133.748 zaposlenih, što je za 0,8 posto, odnosno 8.518 osobe manje nego u mjesecu prije.
Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama istodobno je smanjen za 5,3 posto ili za 11.812 osoba, na njih 212.585.
Krajem rujna pao je i broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, za 0,5 posto. Njih je tako, prema podacima koje je DZS preuzeo iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem devetog mjeseca ove godine bilo ukupno 24.974 ili 137 manje nego krajem kolovoza.
DZS prenosi i podatak o broju nezaposlenih, kojih je krajem rujna pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 323.783 ili 3,2 posto više nego mjesec ranije. To je utjecalo i na povećanje stope registrirane nezaposlenosti, sa 18,4 posto za kolovoz na 19,1 posto za rujan.
Prema detaljnijim podacima DZS-a o zaposlenima u pravnim osobama, do pada broja zaposlenih na mjesečnoj razini došlo je u 16 od 19 djelatnosti, a najviše je pao broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 4 posto, na 57.102, te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima također za 4 posto, na 36.905 zaposlenih.
U trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala broj zaposlenih smanjen je 1 posto, na 183.036, a u prerađivačkoj industriji, koja je na kraju rujna zapošljavala 198.971 osobu, za 0,7 posto.
Rast zaposlenih zabilježen je u tri djelatnosti, najviše u obrazovanju, za 0,6 posto, na 106.391.
Na godišnjoj razini, u rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine, broj zaposlenih u pravnim osobama smanjen je za 2,3 posto, a od 19 djelatnosti obuhvaćenih ovim statističkim izvješćem u njih 14 došlo je do pada, a kod svega pet djelatnosti bilježi se rast broja zaposlenih.
Najveći pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi se u opsrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, za 9,8 posto, a značajnije je smanjena i zaposlenost u građevinarstvu, za 6,7 posto, prijevozu i skladištenju, za 6,6 posto te ostalim uslužnim djelatnostima, za 4,6 posto.
U prerađivačkoj industriji, koja pojedinačno zapošljava najviše radnika, broj zaposlenih smanjen je na godišnjoj razini za 3,5 posto.
Istodobno je najveći rast zaposlenih na godišnjoj razini zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 0,9 posto.
