EDP: Bruxelles preuzima kontrolu nad hrvatskim državnim financijama!

Hrvatska uskoro ulazi u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio 5 posto bruto domaćeg proizvoda, više od dopuštenih 3,0 posto...

Prema danas objavljenim podacima statističkih ureda, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.

Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

Procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure – EDP) korektivni je instrument EU-a kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti kako bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće.

Ta procedura započinje kad deficit proračuna opće države poraste iznad 3 posto BDP-a, kad postoji i sama opasnost da bi se to moglo dogoditi ili kad dug opće države premaši 60 posto BDP-a.

Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga.

Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati.

U slučajevima u kojima je zemlja već bila 'kažnjena' ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguća je i primjena strožih sankcija, poput depozita koji ne nosi kamatu u vrijednosti 0,2 posto BDP-a.

Ostale sankcije u slučaju da zemlja ne provodi zadane mjere uključuju privremenu nedostupnost sredstava iz Kohezijskog fonda EU-a i druge oblike godišnjih novčanih sankcija.

Hrvatska bi već u studenome i prosincu od Europske komisije mogla dobiti mišljenje i preporuke o nacionalnoj ekonomskoj politici.

Komisija tada izrađuje i Izvještaj o znakovima za uzbunu (Alert Mechanism Report) o makroekonomskoj situaciji pojedinih članica, na temelju kojeg može odlučiti hoće li provesti detaljniji pregled situacije u članicama u kojima se rizik od potencijalnih makroekonomskih neravnoteža čini visokim, a na temelju njih i preporuke članicama, piše HRT.