Menu
Predstavljajući prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. - 2016., ministar financija Slavko Linić rekao je kako one pokazuju da će 2014. biti godina eksplozije deficita...
Razlozi tomu su to što je, suprotno očekivanjima, ulazak Hrvatske u EU proizveo negativne efekte, nemamo prostora za smanjenje rashoda, a sredstva iz fondova EU-a neće se još vidjeti. Stoga, nastavio je Linić, Vlada predlaže mjere koje će biti vidljive tek na proračunu 2015. i 2016. Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.
Ministar je naglasio kako će se i dalje provoditi politika štednje. Rastu će, kako očekuje, pridonijeti investicije.
Govoreći o rashodima, ministar je rekao kako će rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko 8 milijardi kuna te će rashodi dosegnuti iznos od 131,7 milijardi kuna, a proračunski deficit iznosit će 17,4 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a.
Linić je rekao kako u 2014. godini rashodi za kamate za postojeći javni dug rastu za oko 2,5 milijarde kuna, a troškovi članstva u EU za 4,7 milijardi kuna. Tu je i oko 700 milijuna kuna viših rashoda za subvencije i plaće, što će sve dovesti do 8 milijardi kuna višeg proračunskog deficita u odnosu na ovogodišnji. Time bi se proračunski deficit povećao sa ovogodišnjih planiranih 3,5 posto BDP-a na 5,5 posto BDP-a u idućoj godini.
Razina deficita od 5,5 posto BDP-a trebao bi se smanjivati u 2015. i 2016., ponajprije zbog očekivanog gospodarskog rasta, rekao je Linić.
Smjernicama je, naime, predviđeno da će nakon 0,2 postotnog rasta u ovoj godini, rast hrvatskog BDP-a u 2014. iznositi 1,3 posto, u 2015. godini 2,2 posto, a 2016. planiran je rast od 2,5 posto.
Ostale stavke proračuna za 2014. ne bi se trebale značajnije mijenjati, odnosno rashodi ostalih proračunskih korisnika, iako su potrebe bile više, ostaju na razini proračuna iz 2013.
Neće se bitnije mijenjati niti prihodovna strana proračuna, koja je predviđena u iznosu od 114,3 milijardi kuna ili oko 0,8 posto višoj nego ove godine.
Javni dug na kraju ove godine iznosit će oko 190 milijardi kuna, rekao je Linić i istaknuo kako su u njemu i visoki deficiti iz 2011. i 2012., ali i 'skriveni' dugovi prijašnjih vlada.
Prije Linića ministrima se obratio potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Objasnio je kako sa smjernicama kasne jer su htjeli izvući sve što opterećuje gospodarstvo - sve skrivene dugove koji opterećuju javni sektor i javne financije. Grčić je potvrdio kako definitivno ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, prenosi HRT.
