Menu
Prije nego što se uopće počnu baviti procedurom prekomjernog deficita i preporukama Europske komisije za 2014. i sljedeće godine, Milanovićevi ministri moraju smisliti kako će financijski zatvoriti ovu godinu...
Proračun se u prvih osam mjeseci punio 3,5 posto manje od plana i ako se slična dinamika nastavi i u zadnjem kvartalu, država će imati 3,5 milijarde kuna manje poreza nego što je planirala, piše Večernji list.
Istovremeno, rashodi su veći od plana pa se pojavljuje poveća rupa koju hitno treba zatrpati. Vlada je u ovu godinu ušla s planom da manjak opće države (središnji proračun, pojedini izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice) bude 3,4 posto BDP, odnosno 11,5 milijardi kuna, dok Hrvatska narodna banka procjenjuje da će realizacija biti manjak od 4,8 posto ili preračunato 16 milijardi kuna. Pad prihoda od PDV-a u srpnju i kolovozu veći i od 10 posto mogao bi pregaziti i tu prognozu.
Kako se prihodi izgubljeni tijekom cijele godine ne mogu nadoknaditi hitnim rezanjem rashoda na njezinu kraju, na Markovu trgu užurbano pripremaju nekoliko opcija za drugi rebalans: rezanje proračuna u investicijskom dijelu, pronalaženje jednokratnih uplata i priprema za novo zaduživanje na domaćem tržištu. Statistički, deficit planira se smanjiti tako što će prihodi dviju bogatih agencija – Agencije koja skrbi o zalihama nafte i plina – Hande, i Agencije za sanaciju banaka – DAB-a postati sastavni dio šireg proračuna, no to neće riješiti problem.
"Smanjenje PDV-a bila je gruba pogreška jer se sad odnosi radikalno pogoršavaju i na prihodnoj strani", komentira ekonomist Željko Lovrinčević za Večernji list.
