Menu
Kada se javnom dugu kako ga prikazuje Narodna banka, dodaju izdana državna jamstva, javni dug doseže 236 milijardi kuna, što je alarmantnih, gotovo 80 posto godišnjeg hrvatskog BDP-a...
"Javni dug oteo se kontroli i njime se upravlja stihijski, ali osim organizacijskih promjena koje predlaže IJF, daleko je važnije učiniti dublje rezove u državnoj potrošnji i ukupnoj ekonomskoj politici", ocjenjuje za Slobodnu ekonomist Darko Delač sa zagrebačkog veleučilišta "Vern".
Činjenica je, nastavlja Delač, kako je proračunski deficit u prvih šest mjeseci dosegao razinu koja je planirana za cijelu godinu, svjedoči da Vlada nema potpunu sliku o proračunskim prihodima i rashodima pa se, zaključuje naš sugovornik, okreće daljnjem zaduživanju.
"Nije na odmet donijeti Zakon o javnom dugu kojim bi se ograničilo daljnje zaduživanje. No, pad proračunskih prihoda počeo je sredinom 2009. godine, ali mi od tada do danas nismo prilagodili proračunsku politiku padu prihoda. Toliko smo zabrazdili da ako ne napravimo značajne proračunske uštede, na razini 20 do 30 milijardi kuna, pod kontrolu javni dug neće moći staviti ni neovisni stručnjaci", apelira Delač.
