Menu
Raditi u Njemačkoj ne znači i dobro zaraditi: tu je Njemačka pala čak i ispod Cipra, Bugarske, Velike Britanije ili Poljske. Hrvatska nije obuhvaćena ovim netom objavljenim istraživanjem Instituta za istraživanje tržišta rada jer se ono odnosi još na godinu 2010., javlja Deutsche Welle...
Kratko rečeno, u Njemačkoj gotovo svaki četvrti radnik - dakle više od 7 milijuna stanovnika ove zemlje, zarađuje ispod iznosa koji se može smatrati minimalnim prihodom. U ovom statističkom istraživanju se to smatra iznosom koji se računa za svaku zemlju posebno. Prvo se određuje medijan, dakle statistička sredina gdje polovica zaposlenih zarađuje više, a druga polovica manje od tog iznosa i za minimalni prihod se uzimaju dvije trećine tog medijana.
U apsolutnom iznosu, tu može izgledati kao da se u Njemačkoj još uvijek dobro zarađuje. Jer, ta je granica ovdje 9,54 eura za sat rada, a u Litvi samo 1,67 eura, Bugarskoj 1,08 eura, a Mađarskoj 1,86 eura.
No ovdje se računa bruto iznos: u Njemačkoj onda još treba odbiti davanja za socijalno i zdravstveno osiguranje, porez i sve namete i tek onda dolaze svi redoviti izdaci poput stanarina. Sve u svemu, tako lako ispada da Nijemcima koji toliko zarađuju nije bolje nego na primjer Slovencima makar je tamo granica 'samo' 5,18 eura.
Od Njemačke se zarađuje bolje i u Austriji gdje je prag na 9,76 eura - da sad ne spominjemo skandinavske zemlje Finsku (11,00 eura), Švedsku (12,13 eura) ili Dansku (15,80 eura).
Jedan od glavnih razloga tako lošeg položaja Njemačke je što u ovoj zemlji ima sve manje stalno zaposlenih i to uz puno radno vrijeme. Kako ističe voditelj istraživanja Thomas Rhein taj je trend počeo još u devedesetima prošlog stoljeća, a obzirom da su tek sad obrađeni podaci za 2010., vrlo je vjerojatno kako je stanje u međuvremenu postalo još lošije.
Kod stalno zaposlenih, dakle ne računajući "honorarce" i zaposlene kojima nije ponuđeno puno radno mjesto je u Njemačkoj stanje nešto bolje - ali još uvijek znatno lošije od prosjeka u EU-u.
Rhein ističe kako je to zbog toga što je sve manje zaposlenih obuhvaćeno krovnim sporazumom poslodavaca i sindikata o visinama plaće: 1996. je to na zapadu Njemačke obuhvaćalo 70% zaposlenih, 2012. prednosti takvog krovnog sporazuma osjeća još samo 53% zaposlenih.
Slika ispada još gora kad se pogleda tko su te osobe koje u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od prosjeka: žene, mladi, stranci - i iako je u toj skupini i mnoštvo osoba niske ili nikakve kvalifikacije, čak niti školska sprema nije u Njemačkoj jamstvo da će se dobro zarađivati.
Čak 80% osoba koje zarađuju "minimalce" imaju završen zanat ili neku školsku spremu - makar se iz ove statistike teško može vidjeti, da li onda oni i rade u struci za koju su se školovali.
