Menu
Smanjenje izgleda za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne poruka je Vladi da treba ubrzati reforme, ojačati procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenuti ih investicijama, kazao je ministar financija Slavko Linić...
"S druge strane, moramo smanjiti ovako visoko narasle dugove. Vlada itekako ozbiljno o tome razmišlja, pitanje je samo koliko potpore ćemo imati u hrvatskoj javnosti. Čini se da javnost ne percipira koliko su veliki hrvatski dugovi i kakav je njezin gospodarski potencijal", kazao je Linić koji najnovije snižavanje izgleda za kreditni rejting ocjenjuje stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva i financija.
"Evidentno je da se od 2008. gospodarstvo bitno ne mijenja u dubokoj je krizi, te se smanjuju i proizvodnja i investicije. Posebno je to vidljivo kod privatnog sektora, a razloge nalazimo i u tome što je sav kapital izgubljen u pogrešnim investicijama, poput onih u biznis s nekretninama te da javna poduzeća nisu prošla proces restrukturiranja i u biti nisu spremna za međunarodnu krizu", kaže Linić.
Agencija S&P procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP). "Ne da postoji opasnost od toga, nego je to realno jer je naš deficit iznad 3 posto bruto domaćeg proizvoda, iznosi 3,4 posto BDP-a. Budimo iskreni, primijene li se Eurostatovi kriteriji na izračun deficita, on bi bio i viši, jer bi se u njega ubrojili i dugovi autocesta i HŽ-a. Po Eurostatovim modelima, proračun bi bio u deficitu i 4 posto BDP-a", kaže Linić.
Govoreći o javnim financijama, Linić ističe da je evidentno da su dosadašnji reformski procesi povećali javni dug, kao i raščišćavanje dubioza iz prethodnog razdoblja, poput privatizacije brodogradnje, restrukturiranja HŽ-a, Croatia Airlinesa, zdravstva. "Povećanje javnog duga ustvari upućuje da je intenziviran rad na reformama, koji u prvom trenutku ima negativni efekt na visinu javnog duga. No, očito je da i nadalje imamo zabrinjavajuće visok deficit proračuna, da je povećan javni dug, što podrazumijeva i veće kamate, koje dodatno mogu povećati deficit, da imamo trošak članstva u EU. A s obzirom da nema gospodarskog rasta, upitni su i veći prihodi u proračunu", ocjenjuje Linić.
Ministar Linić ističe da je evidentno da će prihod od koncesije biti manji od iznosa ukupnog duga Hrvatskih autocesta, što znači da bi hrvatski javni dug u tom slučaju rastao. "Ali, nemojmo zaboraviti da bi, i kad ne bi bilo koncesije, javni dug rastao, zbog preuzimanja jamstava, jer su zadnjih godina uzimani loši kratkoročni krediti s visokim kamatnim stopama, koji se ne mogu otplaćivati iz prihoda autocesta. Mi imamo osiguran dugoročan povrat kredita, iz trošarine od 60 lipa iz cijene goriva, no nemamo izvora za kratkoročna plaćanja", zaključuje Linić, prenosi HRT.
