Menu
rvatski sabor u nastavku zasjedanja u hitnoj proceduri razmatra prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države, koji uspostavlja novi efikasniji sustav upravljanja državnom imovinom...
Povećati učinkovitost upravljanja državnom imovinom i uspostaviti jedinstven registar te imovine, glavni su ciljevi zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasnišvu države kojeg je predložila Vlada, a o kojemu raspravlja Hrvatski sabor.
"Stanje postojećeg sustava upravljanja državnom imovinom nije dobro, nema jedinstvenog registra, često se ne zna ni vrijednost državne imovine, ona je razasuta po raznim ministarstvima", rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Posebno apostrofira problem odlučivanja u tom segmentu. Postoji, kaže, unutarnji strah za donošenje odluka o statusu nekretnina u portfelju hrvatske države. Sve se čini da se kaže kako nešto ne može, a ne kako može. Državna, odnosno javna administracija moraju naći način da se ta imovina stavi u funkciju, moraju donositi odluke.
Grčić kaže kako su velika Vladina očekivanja od započetog dubokog procesa restrukturiranja gospodarstva, u ovom slučaju tvrtki u kojima država ima udjele. Tvrtke su podijeljenje na one od strateškog interesa - njima će se na taj način i upravljati, te na tvrtke koje to nisu, a koje će biti predmetom restrukturiranja, a onda i privatizacije, odnosno prodaje.
"Nema privatizacije strateški važnih poduzeća u ovom trenutku", poručio je Grčić.
Novine koje donosi zakon ogledaju se u slijedećem: upravljanje državnom imovinom objedinjuje se u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUDI) koji bi upravljao nekretninama i udjelima u strateškim tvrtkama, čiji je broj sa 69 sveden na 55.
Udjeli u tvrtkama koje nisu od strateškog interesa države preći će u Centar za prodaju i restrukturiranje (CERP), a Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) se gasi. Portfelj nestrateških tvrtki obuhvaća oko 500 tvrtki. Osniva se Vladino povjerenstvo koje će voditi računa o strateškim tvrtkama.
Procesom restrukturiranja smanjit će se troškovi upravljanja državnom imovinom, od 260 ljudi u sustavu će ih ostati 200-tinjak. Grčić također kaže da su ljudi iz Ministarstva financija duboko ušli u sudbinu svake tvrtke koja se prijavila za predstečajnu nagodbu, među njima je i dio od 500 spomenutih, prenosi HRT.
