Odustaje li Hrvatska od projekta gradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, pitaju se novinari Večernjeg lista...
Za gradnju takvog terminala danas naprosto nema interesa. Vladini dužnosnici, posebno u vrijeme dok je tamo još bio Radimir Čačić, proputovali su dobar dio zemaljske kugle u potrazi za onim koji bi bio spreman uložiti 600-tinjak milijuna eura u gradnju takvog objekta.
Danas – godinu i pol poslije – konkretnih ponuda nema, a nema ih zato što je u aktualnim tržišnim okolnostima takva investicija neisplativa. Zbog recesije europsko tržište trenutačno je prezasićeno plinom, dok s druge strane golema potražnja za tim energentom postoji u Aziji. Posljedica toga jest da ukapljeni plin trenutačno postiže znatno veću cijenu kod azijskih kupaca, a razlika u cijeni je tolika da se trgovcima isplati čak i LNG tankere usmjerene na europsko tržište preusmjeravati prema Aziji, plaćajući ekstra vozarine.
Godine 2012. opskrba LNG-a na sjevernoeuropska tržišta smanjila se za 40 posto. Na južnoeuropskom tržištu cijene plina bile su nešto više, no ozbiljan udarac konkurentnosti LNG-a zadao je ruski Gazprom koji je prošle godine nizu zemalja u regiji odobrio znatne popuste na dugogodišnje ugovore o opskrbi. Regijom bi uskoro trebao proći novi veliki ruski plinovod Južni tok, ali i pristići plin iz golemog azerbajdžanskog polja Shah Deniz. Uz tolike nove količine, te ionako nisku potrošnju, trgovci plinom procjenjuju da će cijena plina u budućnosti u regiji i dalje biti niska i neće omogućavati povrat golemog ulaganja u gradnju terminala, piše Večernji.