Menu
Energetska politika i energetski razvoj dio je sveukupnog gospodarskog razvitka zemlje te važna odrednica mnogih drugih sektora jer upravo o strukturi proizvodnje vlastite energije, o potrebi za uvozom energije i cijeni ovisi mnoštvo sektora poput industrije, prometa, građevine ali i uslužnih djelatnosti i općenito standarda života...
U Hrvatskoj smo svjedoci često burnih rasprava o tome da li je potrebno ulagati u izgradnju novih pogona za proizvodnju energije gdje se može čuti svakakvih razmišljanja od onih da su investicije u energetiku nužan preduvjet daljnjeg ekonomskog razvitka do onoga da tako nešto uopće nije potrebno te da i postojeći kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Važna odrednica ulaganja u ovaj sektor su visoka novčana sredstva koja on zahtijeva te ne baš brzo ali zato dugoročno vraćanje uloženoga bilo na razini države u smislu izgradnje elektrana bilo na razini pojedinca u smislu ulaganja u neke alternativne izvore energije u samome kućanstvu(solarne lampe).
Ovaj komentar je omogućio – Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj je u 2011. godini smanjena za 6,8 posto u odnosu na 2010. godinu što je prije svega posljedica recesije. Također, smanjena je i proizvodnja primarne energije i to za čak 18 posto u istom vremenskom razdoblju te je vlastita proizvodnja energije iznosila samo 48,9 posto, odnosno 6,6 posto manje nego prethodne godine.
Izlaskom iz krize možemo očekivati rast svih sektora gospodarstva a time i veću potrošnju energije. Pitanje je hoćemo li tu energiju uvesti ili ćemo je proizvesti vlastitim snagama.
Uvoz energije u Hrvatsku je smanjen u 2011. godini za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu s tim da je smanjen uvoz sirove nafte, prirodnog plina te nafte i koksa a povećan uvoz električne energije od čak 30,6 posto te derivata nafte, ogrjevnog drva i biomase.
Do promjene je došlo i u strukturi izvoza. Od 2006. do 2011. godine udio derivata nafte i biomase u strukturi izvoza je povećan dok su ostali udjeli oblika energije smanjeni. Također smanjen je udio izvoza prirodnog plina i električne energije te ugljena i koksa.
Može se očekivati kako će se potreba za energijom sve više povećavati pogotovo kao posljedica izlaska Hrvatske iz recesije, odnosno rasta ostalih sektora kojima će ta energija biti potrebna ali i rasta životnog standarda.
Hrvatskoj je svakako potrebna dobro promišljena strategija upravljanja ovim sektorom koja će podupirati rast cjelokupnog gospodarstva te obuhvaćati široki spektar područja od zaštite okoliša koji sve više trpi pod pritiskom potrošnje energije, uređenja zakonodavnog okvira ali i odluke o tome koliko je i u koje dijelove sektora energetike potrebno ulagati kao i pronalazak temeljnog okvira unutar kojega bi ta ulaganja trebala biti financirana.
