Dolazak BMW-a u Hrvatsku ipak (za sada) samo znanstvena - fantastika?

Naime, iz Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) (koja je zadužena za investicije veće od 50 milijuna eura) nije se mogla dobiti nikakva informacija o tome hoće li uopće stupiti u kontakt s Nijemcima i što bi im mogli ponuditi kao „mrkvu“ u izvjesnoj žestokoj bitki s drugim državama koje nam konkuriraju u ovome poslu, piše Slobodna Dalmacija.

Uz to treba reći kako ni jedna institucija u Hrvatskoj, a uz resorno Ministarstvo i AIK Slobodna Dalmacija je kontaktirala i s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, pa i AD Klasterom, udrugom hrvatskih proizvođača dijelova za autoindustriju, nema informacije o tome što su zemlje poput Srbije, Rumunjske, Slovačke i Češke uradile da bi privukle investicije iz automobilske branše.

Ivan Miloloža, vlasnik “Munje” i predsjednik njezine Uprave, bivši v.d. predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca, jedan od inicijatora osnivanja hrvatskog autoklastera, čija tvrtka srpskom “Fiatu” isporučuje akumulatore, rekao nam je kako hrvatski političari do sada jednostavno nisu imali dovoljno razumijevanja o tome kako privući velike investicijske projekte i da su zbog toga propuštene zlatne prilike.

"„Osobno sam neizravno bio uključen u mogući dolazak BMW-a u Hrvatsku 90-ih, ali tada jednostavno nije bilo dovoljno političke volje da se to realizira, iako smo tada imali mnogo više obrazovane stručne radne snage nego danas."

Tvornica koju je BMW tada preselio iz Njemačke u Slovačku danas izravno zapošljava 1500 ljudi“, rekao je Slobodnoj Dalmaciji Miloloža.

Jednako nesretno završila je namjera Forda, čiji je direktor za investicije Hrvat rođen u Australiji, porijeklom iz Nina, 2000-ih investirao u Hrvatsku. Miloloža je rekao i kako je tih godina bilo govora i da bi Audi mogao doći u Hrvatsku, a u toj tvrtki direktor za prodaju za Istočnu Europu je Hrvat Ante Klišanin, rodom iz Livna. Nitko nikada iz hrvatskih ministarstava i drugih institucija te ljude nije nazvao da se savjetuje s njima o tome što bi Hrvatska trebala napraviti da privuče autoindustriju ili da pomogne domaćim dobavljačima. Jednako tako se čini kao da sada nikome ne pada na pamet da nazove BMW i upita odgovorne ljude što bi Hrvatska trebala napraviti da dođe u obzir kao odrediše za njihovu investiciju.

Naravno da Hrvatska ne bi trebala „spustiti gaće“ pod svaku cijenu, već bi se trebalo pokušati vidjeti može li se uz određene legalne subvencije i olakšice privući takva investicija. Stoga se čini opravdanom kritika nekih ekonomista koji su poručili ministrima koji su išli na „road show“ po Hrvatskoj predstavljati Vladine programe da je bilo bolje da su išli na put u Europu u potragu za investitorima.

"Srbija je, da bi privukla ‘Fiat’, uložila 350 milijuna eura uz uvjet da ‘Fiat’ uloži milijardu eura u izgradnju tvornice, a nakon otvaranja pogona vlasništvo je postalo u potpunosti ‘Fiatovo’. Ali je u krugu tvornice odmah niknulo još nekoliko pogona za proizvodnju drugih proizvoda za autoindustriju u kojima se zaposlilo još sedam tisuća ljudi", rekao je Miloloža.

Pritom Srbija daje 600 eura subvencije za svaki kupljeni automobil domaće proizvodnje po metodi „staro za novo“, a za automobile za plin 1000 eura. Slične mjere subvencija „staro za novo“ bile su uvele i Njemačka, Italija i Francuska u prvim godinama recesije, ali su poslije povukle te subvencije zbog politike EU-a koja to ne dopušta.

Slovačka je investitore privukla „flat taxom“, jedinstvenom niskom poreznom stopom na kapital, rad i potrošnju, ali i nizom drugih poreznih olakšica i subvencije za otvaranje radnih mjesta. Sličnu kombinaciju makroekonomskih mjera i direktnih subvencija prakticirale su Češka, Mađarska i Rumunjska. Rumunjska vlada odobrila je prodaju i ugovor o privatizaciji Tvornice automobila “Craiova” američkoj tvornici automobila “Ford Motor Company” 12. rujna 2007., kada je “Ford” ponudio 57 milijuna eura za 72,3 posto dionica u vlasništvu države, Tvornica automobila “Dacia” u Pitestiju privatizirana je 1999. i iste godine kupljena je od francuskog “Renaulta”, koji je kupio većinski paket dionica tvornice SC Automobile “Dacia” SA.

Potpisani ugovor bio je vrijedan 296,7 milijuna američkih dolara, a zanimljivo je da EURO APS, tvrtka koju su osnovali solinski »AD Plastik« i portugalski »Simoldes plasticos«, u suradnji s francuskom »Faureciom«, u sjedištu »Dacije« u Mioveniju, proizvodi doslovno sve plastične i tekstilne dijelove za sve tipove vozila dacia. “Daewoo”, tvornicu u Kraiovi poznatiju pod imenom OLTCIT, preuzeo je 1994. korejski “Daewoo” koji je tom kupnjom kanio stvoriti most za plasman daewoo vozila u Europi.

Prema podacima za 2009. Češka je proizvela 967.760 vozila, Poljska 819 tisuća, Slovačka 416 tisuća, Rumunjska 300 tisuća, a Mađarska 180 tisuća.

„Ako se želimo uključiti u taj biznis, država mora dati svoj udio i mislim da još uvijek možemo privući BMW-ovu investiciju“, rekao je optimistično Miloloža.