Menu
Konačni podaci kretanja bruto domaćeg proizvoda u zadnjem tromjesečju 2012. godine potvrdili su prvu procjenu realnog pada od 2,3% u odnosu na zadnje tromjesečje 2011. godine. Na razini cijele godine realni pad BDP-a iznosio je 2 posto...
U skladu s našim očekivanjima u zadnjem su tromjesečju negativnim kretanjima pridonijele sve sastavnice potrošnje, izuzev neto izvoza čiji deficit je smanjen zbog rasta izvoza roba i usluga te istovremenog pada uvoza. Isto tako, najveći pad zabilježile su bruto investicije u fiksni kapital (-4,9%) i osobna potrošnja (-4,2%).
Na razini cijele godine kod investicija su nastavljena izrazito negativna kretanja pa su se u odnosu na 2011. smanjile za 4,6%, dok su se kumulativno u posljednje četiri godine (u odnosu na 2008.) smanjile čak ja jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je potrošnja kućanstava nakon 2009. i 2010. pad zabilježila i u 2012. (-3,0%). Iako slabim intenzitetom, potrošnja države bilježi smanjenje treću godinu za redom (-0,8%. u 2012.). Jedino je neto izvoz ublažio negativna kretanja uz blagi rast izvoza roba i usluga (0,4%) te pad uvoza roba i usluga (-2,1%).
Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u zadnjem je tromjesečju 2012. zabilježen pad od 3,3% godišnje, dok je na razini cijele godine pad iznosio 2,6 posto. U 2012. negativnim kretanjima i dalje je najviše pridonosilo građevinarstvo koje se u 2012. smanjilo za dodatnih 11,4% pa se građevinarstvo u posljednje četiri godine smanjilo za oko 35 posto.
"U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već pad od 0,5 posto. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak. Pri tom bi nakon višegodišnjeg pada blagi, ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva, objavili su u svojoj analizi analitičari Raiffeisenbanka.
