Menu
Novinski naslovi posljednjih dana puni su katastrofičnih prognoza uslijed snižavanja rejtinga za Hrvatsku agencijske kuće Moody's.Što je Moody's zapravo učinio? Procijenio je kako se povećao rizik da Hrvatska neće podmirivati svoje obveze po kreditima i obveznicama...
Posljedično, poput domina, snizio se rejting i za sva povezana društva, poput HBOR-a, HEP-a i svih drugih čiji priljev kapitala ovisi o mogućnostima financiranja središnje države. Koliko to sivilo koje su mediji prenijeli doista ima efekta na hrvatskom tržištu kapitala?
Ovaj komentar je omogućio – Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…
Prije svega, potrebno je postaviti pitanje tko uopće određuje tržišna kretanja u Hrvatskoj? Je li to država, medijske kuće, velika poduzeća ili mali ulagači? Najprecizniji odgovor na to jest – svi oni. Svi oni imaju određeni utjecaj na to hoće li u Hrvatsku biti profitabilno ulagati. No, ono što je najvažnije jest da će, neovisno o nekim globalnim ili regionalnim tržišnim kretanjima, uvijek postojati određena poduzeća u koja će biti mudro uložiti novac, kao što će i u veoma uspješnim gospodarstvima postojati gubitaši. Čak i na tržištu obveznica mišljenje rejting agencija ne mora biti presudno: kamatna stopa po kojoj se Hrvatska zadužuje u desetogodišnjim obveznicama nije porasla otkada je druga agencija, Standard&Poor's, objavila pad kreditnog rejtinga prije nešto manje od dva mjeseca.Zapravo, ta stopaje u navedenom razdoblju pala za 40 baznih bodova (0,40%) u posljednjih mjesec dana, i sada iznosi 4,55 posto. Po toj stopi se trenutno Hrvatska može zaduživati, i ona je niža od slovenske, iako Slovenija ima bolji kreditni rejting.
Vidljivo je da pad kreditnog rejtinga nije imao negativnog utjecaja na tržište obveznica, no što je s dionicama? Pogledajmo nakratko što se dogodilo na Zagrebačkoj burzi od prošlog pada rejtinga, 14.12. prošle godine: iako je uslijedio pad CROBEX-a (indeks sastavljen od 25 najznačajnijih dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi) od 40 bodova na radni dan nakon objave, kada je iznosio 1680 bodova, narastao je na gotovo 1900 bodova na dan 1.2., dakle tržište kapitala nije doživjelo znatniji potres, štoviše, CROBEX je, kao referentni indeks Zagrebačke burze, rastao, dok je veličina trgovanja bila na sličnoj ili nešto višoj razini u odnosu na prosinac.
Možemo zaključiti kako, iako makroekonomska situacija u Hrvatskoj nije percipirana kao povoljna zbog velikog deficita središnje države i velikog broja nezaposlenih, ona još uvijek ne mora značiti kako je ulagati u Hrvatsku loše – kudikamo je važnije zdravlje samog poduzeća u kojeg ulažemo.
Štoviše, ulaganje je na hrvatskom tržištu i tržištima regije upravo u ovom trenutku, kada su dionice relativno jeftine, veoma mudra odluka koja se u duljem vremenskom roku može itekako isplatiti.
