Europska unija i SAD formiraju najveću slobodnu trgovinsku zonu na svijetu

 Europska unija i SAD odlučile su stvoriti najveće slobodne trgovinske zone na svetu. Takav "transatlantski trgovinski i investicijski savez“ bi mogao postati prekretnica u globalnoj trgovini...

Na tragu političkog dogovora postignutog na sastanku na vrhu Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije prošle godine u Washingtonu, dva najznačajnija trgovinska i investicijska partnera na svijetu odlučila su započeti u pregovore, koji bi u slijedeće dvije godine trebale rezultirati dogovorom o stvaranju zajedničke zone slobodne trgovine. U Bruxellesu smatraju kako bi ovakav dogovor trebao dati poticaj gospodarstvima s obje strane Atlantika, ali i kako će promijeniti sliku globalne trgovine kakvu poznajemo danas.

Predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso najavljuje: „Budući dogovor između najvažnijih ekonomskih sila na svijetu biti će prekretnica. Zajedno, formirat ćemo najveću zonu slobodne trgovine na svijetu. Naši pregovori postavit će standarde, ne samo za našu buduću bilateralnu trgovinu i investicije, već i za dalji razvoj svjetskih trgovinskih pravila.“

Svakoga dana se u poslovanju između Europske unije i SAD okrene oko dvije milijarde eura. Budući dogovor trebalo bi stvoriti bolju integraciju i ukloniti prepreke, kao što su tehničke regulative, standardizacija i certifikati. Na taj način se očekuje gospodarski rast s obje strane.

"Očekujem da će, kada bude aktivan, ovaj dogovor povećati BDP Europske unije za pola postotka. To znači desetine milijardi eura svake godine i desetine tisuća novih radnih mjesta. To je odlična perspektiva u trenutku kada polako ulazimo u proces oporavka od krize, a najvažnije od svega, to je poticaj gospodarstvu koji neće koštati niti centa porezne obveznike“, smatra Barroso.

Pregovori oko postizanja takvog "najvećeg bilateralnog trgovinskog sporazuma svih vremena“ trebalo bi početi u prvoj polovici ove godine. Europska komisija će sa svoje strane zemljama članicama predstaviti mandat za pregovore, dok će, sa druge strane, američki Kongres u roku od 90 dana dati svoje zeleno svjetlo za početak procesa. Zagovornici ovakvog sporazuma se nadaju kako bi pregovori mogli završiti za dvije godine, prenosi DW.