Menu
Dok svjetsko tržište rada vapi za visoko obrazovanim kadrovima kao što su programeri, revizori, marketinški stručnjaci, analitičari informacijskih sustava, web-inženjeri, hrvatski poslodavci i dalje najviše traže čistačice, prodavače, konobare, kuhare i vozače...
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, upravo su to bila najtraženija zanimanja u Hrvatskoj u prošloj godini, dok su se među akademski obrazovanim građanima najviše zapošljavali ekonomisti, liječnici i informatičari. No, budući da najtraženije radne snage istodobno ima i najviše na tržištu, među njima je i najveća konkurencija pri zapošljavanju.
Najlakše i najbrže do posla dolaze mesari, zidari, bravari, inženjeri strojarstva i građevine, liječnici, magistri farmacije te profesori matematike i fizike koji se, prema statistici, najkraće zadržavaju na burzi rada. Posao je u prosincu tražilo 358.214 osoba, među kojima je bilo čak 150.980 dugotrajno nezaposlenih.
S jučerašnjim danom broj nezaposlenih popeo se čak na 368.282, što znači da je u proteklih 20 dana posao izgubilo čak 10.068 osoba! Šesteroznamenkastoj armiji nezaposlenih trenutno se na Zavodu nudi samo 4425 radnih mjesta.
"U prvoj polovini godine doći će do daljnjeg rasta nezaposlenosti na godišnjoj razini pod utjecajem izostanka gospodarskog oporavka, strukturnih slabosti domaćeg tržišta rada te nastavka procesa konsolidacije i restrukturiranja u domaćem gospodarstvu. Pozitivni pomaci krenut će tek u drugoj polovini godine", komentirao je Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
