CRNI SCENARIJ: Za 56 dana u Hrvatskoj će biti 400.000 nezaposlenih!

U protekla četiri mjeseca dnevno je bez posla ostajalo više od 700 radnika pa je s prvim danima siječnja broj nezaposlenih premašio alarmantnu brojku od 360.000 ljudi...

Jučerašnji radni dan završili smo sa 362.179 nezaposlenih i svega 3284 slobodnih radnih mjesta. Nastavi li hrvatsko gospodarstvo gubiti radna mjesta istim tempom, za samo 56 radnih dana ili već krajem ožujka ponovno ćemo dotaknuti dno od 400.000 ljudi bez posla u državi! Takvu alarmantnu nezaposlenost imali smo prije deset godina - 2002. godine. I tada su upravo prva tri mjeseca donijela rast nezaposlenosti koja je u ožujku 2002. godine dosegnula vrtoglavi broj od 415.352 osobe bez posla, piše Jutarnji list.

"Nažalost, ništa ne ukazuje na to da bi se stanje na tržištu rada moglo popraviti u dogledno vrijeme. Stoga se očekuje nastavak negativnog trenda i na početku 2013. godine, što znači da bi se ukupni broj nezaposlenih registriranih na Zavodu za zapošljavanje već u veljači mogao približiti “psihološkoj granici” od 400.000. S obzirom na to da se i u 2013. godini očekuje pad osobne potrošnje te zanemariv ili čak nulti rast BDP-a, može se očekivati da će situacija na tržištu rada biti slična prošloj godini, s vjerojatno još nešto većom i razinom i stopom nezaposlenosti. Štoviše, budući da tržište rada ima zakasnjelu reakciju, teško je očekivati vidljiviji oporavak i u 2014. te se i u toj godini očekuje prilično visoka razina nezaposlenosti", upozorava Iva Tomić, analitičarka tržišta rada sa zagrebačkog Ekonomskog instututa.

Analitičari upozoravaju da je značajan dio ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj strukturne naravi, odnosno da nastaje upravo zbog nepodudarnosti ponude i potražnje među različitim regijama, razinama obrazovanja ili vrstama zanimanja. Glavni je uzrok višegodišnja neprilagodba sustava obrazovanja potrebama tržišta rada.

"Sustav obrazovanja treba se prilagođavati anticipiranim promjenama u budućnosti, onome što dolazi za 5 ili više godina, a mi imamo tromi i zastarjeli sustav obrazovanja od najnižih (predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje) do najviših (magisteriji i doktorati) razina", zaključuje Tomić u razgovoru za Jutarnji list.