Radnih je mjesta sve manje (3530), kandidata u potrazi za poslom sve više (346.150 na današnji dan). Aktivno traženje posla zahtijeva prikupljanje, kuvertiranje i slanje dokumentacije za prijavu. Tako da traženje posla nezaposlene bez primanja - košta...
Za svaki natječaj treba vaditi nemalo dokumenata: zamolba, životopisa, diploma, uvjerenja o nekažnjavanju, domovnica, rodnih listova, ponegdje treba i vozačka dozvola pa potvrda o boravištu i ako se traže originali, izdatak se po natječaju popne i do sedamdeset kuna.
Nema biranja, prijave se šalju kao na traci. Prevelik trošak za nezaposlene bez primanja jer neki pošalju i stotinjak molbi.
To potvrđuje i tridesetogodišnji profesor geografije i povijesti iz Zagreba, jedan u "vojsci" nezaposlenih u Hrvatskoj. Kaže kako bi radio da može imati. No da bi počeo raditi mora i imati.
Nakon dobivanja diplome u protekle tri godine ovaj je Zagrepčanin uzaludno poslao stotinjak zamolbi za posao u struci. Naišao je i na namještanje natječaja. Žalio se i inspektoratu Ministarstva znanosti no još je uvijek nezaposlen i zbog toga ogorčen. To se zna da je većina natječaja namještena. Ljudi pucaju po šavovima. Kada uzaludno troše novac i ne dobivaju nikakve odgovore. A vide nekoga tko je tek završio, da samo dođe i dobije posao, a on uzaludno stoji na burzi.
"Gledam poticaje od ministra g. Mrsića. Mislim da je to lijep pokušaj no i samo saniranje posljedica. Jer nakon godinu dana staža i nakon što položite državni ispit, završavate na burzi. A netko će sa prijateljskom, rođačkom, stranačkom vezom umjesto vas dobiti posao, sa friškom diplomom bez dana staža i bez položenog državnog ispita", kaže profesor geografije i povijesti.
Traženje posla - posao je s punim radnim vremenom i bez obzira na sve nema odustajanja. Radi bolje prezentacije, sve više nezaposlenih poslodavcima šalje i slike, videomaterijale te daje dostupnost profilima na društvenim mrežama.
Konkurencija je jaka - 346.150 tražitelja posla na samo 3.530 radnih mjesta. Puno premalo, zaključuju s HRT-a.