Menu
Prema podacima HNB-a, na kraju kolovoza dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, iznosio je 173,6 mlrd kuna, što je za 1,44 mlrd kuna manje nego na kraju srpnja...
U prvih osam mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 19,6 mlrd kuna ili 12,8%, prvenstveno zahvaljujući rastu unutarnje komponente za 11,2 mlrd. kuna, čemu je uvelike doprinijelo izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd kuna i 400 mil eura.
Međutim, zahvaljujući prije svega rastu u travnju (nakon izdanja euroobveznice), i doprinos inozemne komponente iznosi razmjerno visokih 8,5 mlrd. kuna. Ukupna jamstva Republike Hrvatske u kolovozu su blago porasla u odnosu na srpanj te su iznosila 56,7 mlrd kuna (461 mil kuna odnosno 0,8% više nego na kraju srpnja).
U odnosu na kraj prošle godine ukupna jamstva manja su za 3,2 mlrd kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 830 mil kuna, a domaća za 2,3 mlrd. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Tijekom prve polovine ove godine najviši je mjesečni pad zabilježen u travnju i svibnju kada su se jamstva smanjili za ukupno 6 mlrd. kuna.
"Rast duga središnje države u ovoj je godini primarno bio rezultat izdanja obveznica u srpnjau, izdanja euroobveznce u travnju, pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine te uključenje jamstava brodogradilištima u dug središnje države. Do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 63% BDP-a", objavili su danas iz Raiffeisenbanka.
