Već mjesecima traje embargo EU-a na uvoz nafte iz Irana. Nedostatak iranske nafte na tržištu pokriva Saudijska Arabija. Sudeći prema najnovijim izveštajima, na tržištu se javlja i nova "naftna sila". Riječ je o Iraku...
Skoro desetljeće je prošlo otkako su u Bagdadu i drugim iračkim gradovima srušeni kipovi predsjednika Sadama Huseina. Od tada traje i mukotrpna demokratizacija i obnova Iraka koja je skoro obrnuto proporcionalna bogatstvu sirovina koje se kriju ispod površine te zemlje. Maria van der Hoeven, direktorica Međunarodne agencije za energiju IEA, postavlja pitanje: "Sirovine su tu. I svi znaju da su tu. Pitanje glasi: Koliko vremena će Iraku biti potrebno da krene s eksploatacijom?"
Agencija IEA je izračunala da bi se trenutačna proizvodnja nafte od 3 milijuna barela dnevno lako mogla povećati. Realna je procjena kako bi do 2020. godine crpljenje nafte moglo dostići dvostruko veći obim, a do 2035. je realno očekivati proizvodnju od 8 milijuna barela dnevno. Tada bi Irak mogao potisnuti Rusiju s druge pozicije najvećeg svjetskog proizvođača nafte. Prva je i dalje Saudijska Arabija. Ipak, da bi se to postiglo, država na rijekama Eufrat i Tigris mora svladati još neke prepreke. "Mislim da je nužna stabilizacija političke situacija u toj zemlji i rješavanje unutarnjih problema. To je najvažnija stvar za Irak", tvrdi van der Hoeven.
Pri tome van der Hoeven ne misli samo na sigurnosno stanje u Iraku, koje utječe na strane investicije, nego i na vijesti koje su povod za zabrinutost. Irak, naime, uprkos međunarodnim sankcijama, nastavlja naftom snabdijevati režim u Siriji. Što je veće bogatstvo koje Bagdad stječe trgovinom naftom i plinom, to ima i veći politički utjecaj u regiji. IEA stoga smatra da bi Irak mogao postati jedna od najutjecajnijih država Bliskog istoka.
Fatih Birol iz IEA-e ipak upozorava kako se međunarodna zajednica ne treba previše miješati u unutarnje poslove Iraka. Ova zajednica je ionako bitan čimbenik u Iraku, ali ta zemlja mora biti u stanju sama upravljati svojim poslovima, što joj i polazi za rukom, kaže Birol: "U protekle dvije godine proizvodnja nafte je povećana za 800.000 barela dnevno, što je velika stvar. Očekujemo nastavak tog trenda."
Ipak, bez transfera modernih tehnologija i vještina iz inozemstva teško je ostvariti napredak. A napredak je ne samo u interesu Iračana i njihovih susjeda, nego i stranih tvrtki koje se žele angažirati u toj zemlji. Iraku su potrebni stalni i pouzdani prihodi, upozorava Maria van der Hoeven: "Mislimo da je vrlo važno da Irak svoje izvore iskoristi ne samo za dobrobit nas, kao međunarodne zajednice, nego i u svrhu uspostave raznovrsnog gospodarstva u toj državi."
Ona u prvom redu misli na uspostavu mreže elektrodistribucije. Irak će sigurno raspolagati novcem koji je potreban za to. Agencija IEA predviđa da će do 2035. ova zemlja od prodaje nafte i zemnog plina zaraditi 300 milijardi dolara, piše DW.