Deregulacija bankarskog sustava najveća prijetnja izlasku iz financijske krize

Europska unija želi odvojiti investicijske banke od onih koje posluju s građanima, odnosno odvojiti rizične špekulativne poslove od štednje i sličnih bankovnih usluga. Tako želi spriječiti financijske krize u budućnosti...

Ta ideja je stara već više od 80 godina. U listopadu 1929. je nakon sloma burze u New Yorku čitavo američko gospodarstvo povučeno u ponor. U idućih nekoliko godina je američka vlada provela reforme koje su temeljito promijenile financijski sektor. Dvama zakonima poznatima kao Glass-Steagall-Act (po senatoru Carteru Glassu i kongresnom zastupniku Henryju B. Steagallu) 1933. je uveden sustav odvojenosti banaka. Obične banke koje vode tekuće i štedne račune građana te građanima daju kredite, nisu smjele više trgovati vrijednosnim papirima ili baviti se rizičnim špekulativnim poslovima, piše DW.

Glass-Steagall-Act nije bio jedini reformski potez. Godinu dana kasnije osnovana je ustanova za nadzor burze SEC, koja od tada nadzire trgovinu vrijednosnim papirima. I jamstvo za štednju građana potječe iz toga vremena.

U usporedbi s tim politika danas, četiri godine nakon propasti banke Lehman Brothers, ne može se pohvaliti nekim bitnim reformama. Bankovni poslovi, komplicirani financijski proizvodi, isprepletenost s običnim gospodarstvom – sve to političarima izgleda tako kompleksno da se boje da ne bi nešto učinili krivo.

Nije čudo da neki priželjkuju vraćanje stare reforme iz 1933., odvajanje poslovnih od investicijskih banaka. Ono je dokinuto 1999. u vrijeme predsjednika Billa Clintona. U to je vrijeme "deregulacija" bila čarobna riječ.

Još prije 1999. je razdvajanje banaka postupno razvodnjavano. Tako je 1998. financijskom divu Citigroupu dopušteno posjedovanje investicijske banke Salomon Brothers.

I sad upravo Sandy Weill, do izbijanja financijske krize šef Citi-grupe i jedan od velikih profitera deregulacije, zahtijeva ponovno razdvajanje poslovnih od investicijskih banaka. A i list New York Times, koji se godinama publicistički borio protiv Glass-Steagall-Acta, u međuvremenu je promijenio gledište. "Sad vidimo rezultate te opsežne deregulacije. Danas mislimo da je bilo pogrešno to podržavati", objavile su ove novine u jednom uvodniku.

Europski političari su, međutim, trenutno zabavljeni prije svega rješavanjem dužničke krize.