Europska središnja banka (ECB) "blagoslovila" je neograničenu kupovinu obveznica kriznih zemalja. To nije nikoga iznenadilo. Ali, što ta odluka doista znači, piše DW...
Europska središnja banka najavila je neograničenu kupovinu papira koje izdaju (pre)zadužene članice monetarne unije, potvrđeno je nakon sjednice Vijeća ECB-a u četvrtak u Frankfurtu na Majni. Tržišta su to već odavno očekivala, tečajevi vrijednosnih papira posljednjih su dana kontinuirano rasli.
Šef ECB-a Mario Draghi odluku je obrazložio time da učinci postojećih instrumenata ECB-ove novčarske politike nisu urodili očekivanim plodom - zbog nepovjerenja u euro. "To će nam omogućiti da otklonimo smetnje na tržištu državnih obveznica, koje su prouzročili neopravdani strahovi investitora da bi euro mogao propasti", izjavio je Talijan na konferenciji za novinare.
ECB je već ranije pokupovao državne obveznice u vrijednosti od oko 200 milijardi eura. Taj je program istekao u proljeće 2012. "Repriza" će biti neograničena. ECB tvrdi da nema gornje granice za volumen kupovine papira. Program će biti okončan kad ispuni svoje ciljeve, najavio je Draghi. "Dozvolite da ponovim ono što sam rekao prije mjesec dana: čvrsto se držimo našeg mandata, kojim smo dužni očuvati stabilnost cijena. Neovisni smo u našoj fiskalnoj politici", napomenuo je Draghi i dodao da je euro "ireverzibilan".
Najvažniji preduvjet za intervenciju ECB-a je da se ona zemlja o čijim se obveznicama radi, prije toga nađe pod "kišobranom" za spas eura. To je nužno potrebno kako bi se zajamčilo da su intervencije vezane uz preduvjete, na primjer saniranje državnih financija ili konjunkturne programe.
Odluka u Frankfurtu nije pala jednoglasno. Draghi: "Nećemo reći tko je bio protiv. Možete o tome samo špekulirati." Zabilježen je jedan glas protiv. Uoči glasovanje je šef Njemačke središnje banke (Bundesbanke) Jens Weidmann najavio da neće podržati program ECB-a. Po njegovom mišljenju ECB takvim operacijama krši Europski ugovor, kojim je Europskoj središnjoj banci izričito zabranjeno financiranje država.
Draghi je loptu prebacio političarima, od njih je zatražio osjetnije napore u pokušaju reformiranja zemalja članica eurozone: "Kako bi vratili povjerenje, europski političari moraju uporno raditi na tome da konsolidiraju svoje proračune, da provedu strukturne reforme za pojačavanje tržišne konkurentnosti i izgrade europske institucije."
Reakcije na odluku Vijeća ECB-a su mješovite. Ima i podrške ali i kritika. Ekonomist Ansgar Belke sa Sveučilišta Duisburg-Essen govori o "prijelaznom dobu". "To znači i kraj orijentacije na stabilnim cijenama u cijeloj eurozoni", napominje njemački analitičar i dodaje da će se ECB ubuduće orijentirati prema stanju (ili sudbini) pojedinih zemalja, npr. Španjolske. "To je i odmak od jedinstvene politike novca u cijeloj eurozoni", tvrdi Belke za DW.
Šef Udruženja njemačkih štedionica Georg Fahrenschon kupovinu obveznica u velikom stilu naziva "pogrešnim putem". Gustav Horn, direktor Instituta za makroekonomiju u programu pak vidi "jedini put" za krizne zemlje da uopće stanu na vlastite noge. Martin Blessing, šef Commerzbanke, kupovinu obveznica jednostavno je nazvao "kršenjem važećeg prava". "Ne mogu si zamisliti da se kršenjem prava dugoročno može ponovno izgraditi povjerenje", smatra bankar.