Menu
Nova vlada u Hrvatskoj je povećanje i uvođenje čitavog niza poreza obrazložila poticanjem gospodarstva. Porezi su tu - ali od gospodarskog poleta nema ni traga. Za ekonomske stručnjake tu nema iznenađenja...
Jedna od predizbornih najava sadašnje hrvatske vlasti odnosila se na drukčiju, socijalno pravedniju poreznu politiku. Uz to je najavljivano i pokretanje gospodarstva, odnosno industrije. No na taj dio se još uvijek čeka, dok se u vezi s porezima ove godine bilježi podosta intervencija. Ukupno govoreći, i njih već bije glas da iznevjeravaju spomenutu društvenu, kao i privrednu svrhu.
Prva porezna mjera pobjedničke koalicije SDP-HNS bilo je podizanje poreza na dodanu vrijednost s 23 na 25 posto, sada jednog od najvećih takvih u svijetu. Riječ je o instrumentu koji zahvaća najšire slojeve stanovništva i čije su povećavanje svi itekako bolno osjetili. Uveden je zatim i porez na dividendu od 12 posto, te je za iduću godinu najavljeno uvođenje poreza na imovinu, kao dvije mjere namijenjene opterećivanju imućnijih slojeva. Dosadašnji porez na reinvestiranu dobit, pak, sasvim je ukinut, što se naveliko tumačilo kao glavni poticaj za poduzetništvo.
Drago Jakovčević, pročelnik Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ne slaže se da odnos vlade spram poduzetništva u ovoj godini treba interpretirati na taj način. "Poruka tome sektoru šalje se uvođenjem poreza na dividendu i ukidanjem na reinvestiranu dobit. Oni bi trebali staviti zaradu u drugi plan i orijentirati se prvenstveno na ulaganje u tvrtku. A to poduzetnicima baš i nije osnovni motiv za poslovno riskiranje", rekao je Jakovčević u intervjuu za DW.
Jakovčić smatra da je generalna porezna presija ove godine drastično povećana, što ne pogoduje ni socijalnim niti privrednim ciljevima. Brojnim upozorenjima usprkos, cijena rada nije napravljena porezno konkurentnijom, dok je u višim kategorijama ona među najskupljim u svijetu. Kapital se tako, po Jakovčevićevim riječima, tjera od Hrvatske, dok najugroženija populacija i dalje ostaje nezaštićenom.
Kada je riječ o porezu na imovinu kakav se planira uvesti slijedeće godine, Jakovčević je mišljenja da će to prerasti u konfiskaciju. Jer onima, koji ne budu imali novca za porez na djedovinu, primjerice će imovina jedino moći biti oduzeta. Drugi komentatori strahuju da će i prije toga doći do rasprodaje onoga što su generacije mukotrpno stvarale. Vlada im odgovara da ne shvaćaju kako porez na imovinu tereti ustvari samo - bogate.
Akademik Zvonimir Baletić, znanstveni suradnik zagrebačkoga Ekonomskog instituta smatra kako s novom vladom u osnovi ništa nije promijenjeno, samo je nastavljena politika smanjivanja potrošnje, a što automatski povlači smanjenje potražnje i proizvodnje. Ako proizvođač nije uvjeren da će njegov proizvod imati potražnju, teško je smisliti zaobilazne mjere koje bi ga navele da se upusti u proizvodnu djelatnost. U tom smislu je hrvatska politika restriktivna i ne vodi oživljavanju proizvodnje i rastu zaposlenosti.
