Broj "loših kredita" narastao za 211 posto od kraja 2008. godine

Ni jedan od proteklih kvartala u posljednje tri i pol godine nije prošao bez pogoršavanja naplate kredita: loših je kredita danas u zemlji triput više nego krajem 2008., nabujali su čak za 211 posto od kraja 2008., dok je ukupna razina kredita u bankama porasla samo 15 posto...

Bankari su, tako, prema nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, krajem lipnja 38,9 milijardi kuna kredita vodili kao djelomično nadoknadive ili potpuno nenadoknadive, što je 13,31 posto od ukupnih 291,9 milijardi kuna kredita u zemlji, krajem ožujka je taj udjel bio 12,74 posto, prije godinu dana 11,91 posto, a krajem 2008. svega 4,94 posto što je tada težilo 12,5 milijardi kuna.

Kriza i gospodarsko poniranje zemlje sve više ljudi i tvrtki dovode u probleme s otplatom dugovanja, a lipanjski udjel loših kredita u Hrvatskoj gotovo je dvaput viši od udjela u vodećim zemaljama u regiji srednje i istočne Europe gdje je oporavak gospodarstva doveo do stabilizacije loših kredita na sedam posto.

Premda se zbog lanjskog galopiranja tečaja švicarskog franka, koji je mnoge dužnike bacio na koljena, čini da je to valuta s najvećim udjelom loših kredita, no najgore je, ako se gleda ukupna kvaliteta kredita po valutama, sa zaduženjima u domaćoj valuti. Njih je loših 16,92 posto ili 12,6 milijardi kuna, loših kredita u švicarcima je 3,8 milijardi kuna ili 12,48 posto, a slijede krediti s klauzulom u eurima kojih je loših 12 posto ili 22 milijarde kuna.

"Krediti u kunama uglavnom su takozvani ostali krediti, a to su mahom gotovinski krediti koji su najrizičniji krediti, pa ne čudi da je stanje takvo. Krediti u švicarcima su uglavnom stambeni krediti stanovništva s kojima je ipak bolja naplata nego kod gotovinskih. Udjel loših stambenih kredita u švicarcima je 7,97 posto, a u eurima 3,28 posto. Najlošiji je udjel loših kredita u švicarcima tvrtkama koji iznosi 48 posto, no radi se o iznosu od svega 1,3 milijardi kuna", ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju i dodaje da će se pogrošavanje naplate nastaviti sigurno do kraja ove godine jer nema pozitivnih pomaka na tržištu rada, BDP se iznimno sporo oporavlja, a poduzeća s druge strane četvrtu godinu na domaćem i inozemnom tržištu trpe pad potražnje i prihoda.