Menu
Nova Vlada Srbije se suočava sa surovom realnošću, uključujući sve veći manjak u proračunu, gospodarstvo čiji se obujam smanjuje i valutu koja konstantno gubi na vrijednosti, piše Financial Times, a prenosi DW...
Poziv predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda na razgovore ukazuje na spremnost nove vlade da se sa ovim problemima suoči. Ali ispunjavanje obećanja datih uoči nedavno održanih izbora bit će veoma teško, prenosi Financial Times.
Vladajuća koalicija koju predvode nacionalisti i socijalisti vjeruje da postoji način kako bi se investitori ohrabrili i povratili poverenje međunarodnih financijskih institucija. Prvi potezi nove vlade Srbije, a to znači veća kontrola Središnje banke i izbor novog guvernera NBS, izazvalo je burnu reakciju u Europskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu. Uostalom, to je i dovelo do lošije ocjene kreditne stabilnosti agencije Standard and Purs. Težnje novih vlasti u Beogradu k ekspanzivnijoj fiskalnoj politici također su dovele do veće nervoze tržišta.
Međutim, ako se u obzir uzme stanje u državnoj kasi i kritičnim financijskim problemima s kojima se nova vlada suočava, Srbija teško da ima drugog izbora osim da se ponovno okrene MMF-u, koji će gotovo izvjesno zahtjevati čvršću, a ne „labaviju“ fiskalnu politiku. "Ne vjerujem da vlada uopćte ima neku drugu mogućnost", kaže Jovan Kovačić, politički savjetnik i predsjednik neovisnog naučno-istraživačkog udruženja „Most Istok-Zapad“ za Financial Times. Kovačić tvrdi da Srbija nije bankrotirala, ali da je veoma blizu stečaja. "Drugim rječima, sada kad je izabran novi guverner, zbog čega su neki izrazili zabrinutost, sve bi trebalo obaviti veoma brzo. Vlada je sebe otjerala u ćošak, sada mora ostvariti rezultate na drugim područjima", dodaje Kovačić. U razgovor za FT, Kovačić kaže da pojedini članovi vlade smatraju kako su zamjerke MMF-a „neugodne“. Međutim, vlada Srbije ima veoma ograničen prostor za manevriranje. Raspolaganje financijskim rezervama Središnje banke kako bi se financirao manjak – teoretski izvodljiv na osnovu usvojenih izmjena Zakona – moglo bi prije dovesti do inflacije. Prema tom problemu Srbija je do sada bila veoma oprezna, na osnovu iskustva koje je imala devedesetih godina s hiperinflacijom.
Michael Schmidt, šef delegacije u razgovorima sa srpskim zastupnicima ispred njemačke Gospodarske komore, tvrdi da će novi dogovor s MMF-om iz perspektive nekih investitora biti od velikog značaja, ali da to nije jedina stvar na koju će obratiti pažnju. „Investiranje je postalo puno rizika. Financijski investitori su veoma obazrivi u poslovanju u regiji. Oni su čak i oprezniji kada je o Srbiji riječ, jer je ona do sada ostvarivala bolje rezultate nego Hrvatska i Mađarska, a sada ima lošiju ocjenu kreditne sposobnosti. Ti investitori su trenutno nesigurni zbog stava novih vlasti o različitim pitanjima, posebno poreznoj politici. Hoće li porez biti veći i da li će podrška za investitore ostati na istom nivou kao do sada..vidjeti ćemo..“, upozorava Schmidt.
On smatra i da bi Srbija mogla bolje iskoristiti fondove za ulaganja u infrastrukturu, institucija poput Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, a da je devalvacija dinara umanjila cijenu rada i zemljišta, u industrijskom sektoru, ali i maloprodaji. „Sudbina srpskog gospodarstva je neizvjesna, ali ne i bez nade“, zaključuje Financial Times.
