Menu
Drugo je tromjesečje počelo s najvišom stopom pada industrijske proizvodnje od studenoga 2009. (–9,4% godišnje), a nastavljeno s nešto slabijim padom...
Razlog za to leži u započetom procesu restrukturiranja najvećih pravnih subjekata u najvažnijim industrijskim granama. Tako je tijekom prvih pet mjeseci ove godine pad u kemijskoj industriji posljedica obustave proizvodnje u Diokiju i smanjenja proizvodnje kutinske Petrokemije. Nadalje pad proizvodnje metala rezultat je problema u poslovanju dviju najjačih tvornica (Željezara Sisak i TLM Šibenik). Osim toga, pad u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda posljedica je obustave iskorištavanja sirijskih izvora, koji su za INA-u činili 18% proizvodnje nafte, 27% proizvodnje prirodnog plina i 40% proizvodnje kondenzata.
Osim restrukturiranja najvećih poduzeća negativna kretanja u industrijskoj proizvodnji posljedica su smanjene i domaće i inozemne potražnje, a odrazit će se i na rezultate robne razmjene.
Zbog toga u ovoj godini očekujemo prosječno smanjenje industrijske proizvodnje od oko 3,5% godišnje, što će biti četvrta uzastopna godina negativnih kretanja, a mnogo pozitivnija kretanja ne očekujemo
ni sljedeće godine, pišu RBA analitičari. Osjetniji oporavak industrijske proizvodnje moguć je nakon povećanja investicija, a dugotrajno kroz strukturne promjene.
Budući da oporavak realnog sektora izostaje, a mnoga velika poduzeća su u postupku restrukturiranja (neka i u postupku stečaja), trendovi na tržištu rada i dalje su izrazito nepovoljni.
Iako je s dolaskom proljetnih mjeseci potražnja za sezonskimradnicima počela utjecati na smanjenje nezaposlenosti na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini nezaposlenost i dalje raste. Stopa nezaposlenosti mjerena prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) prema posljednjim je raspoloživim podacima za prvo tromjesečje pokazala rast stope nezaposlenosti na čak 16,4%. Nadalje anketa pokazuje i nastavak pada stope aktivnosti te stope zaposlenosti, koje su iznosile tek 44,6% odnosno 37,3%. Izostanak oporavka na tržištu rada odražava se i na plaće.
Uz stagnaciju realnih plaća te rast troškova života raspoloživi dohodak stanovništva se smanjuje.
"Nakon pada broja i stope nezaposlenosti tijekom ljetnih mjeseci (iako ni tad ne očekujemo znatnije smanjenje broja nezaposlenih), prema kraju godine broj nezaposlenih će očekivano pratiti svoje sezonsko kretanje te će se ponovno povećavati. S obzirom na to da će broj nezaposlenih tijekom cijele godine očekivano biti na višoj razini nego prošle godine i prosječna će stopa nezaposlenosti porasti
(na 18,5%, u odnosu na 18% u 2011.). Oporavak na tržištu rada očekujemo tek nakon oporavka realnog sektora i posljedično intenzivnijega kreiranja novih radnih mjesta. Kako u sljedećoj godini očekujemo tek blagi rast gospodarstva, nezaposlenost će i dalje ostati razmjerno visoka. S obzirom na postojeće stanje u domaćoj industriji tek bi pokretanje novoga investicijskog ciklusa moglo dovesti
do značajnijeg zapošljavanja", stoji u zaključku komentara u najnovijem broju RBA Analiza.
