Menu
Hrvatski radnici već sad mogu početi tražiti posao u najmanje osam država članica EU čija će im vrata – nakon što Hrvatska postane punopravna članica 1. srpnja sljedeće godine – biti širom otvorena...
Potvrdili su to za Večernji iz veleposlanstava Finske, Litve, Letonije, Rumunjske, Slovačke, Švedske i Portugala. No na pitanje što je s ostalim državama – a među njima su i one "atraktivne" za Hrvate, poput Austrije, Italije, Njemačke...– još nema konkretnog odgovora.
Nijedna država nije formalno podnijela ili najavila uvođenje mjera, no sve se glasnije može čuti najava da će države – njih 14 – iste one koje su postavile barijeru rumunjskim i bugarskim radnicima pri zadnjem proširenju 2007. godine uvesti neku vrstu mjera i prema Hrvatskoj (uz iznimku Švedske i Finske). S prijelaznim razdobljima za hrvatske radnike – a ona najdulje mogu trajati sedam godina (uobičajena formula glasi 2 + 3 + 2 godine), računalo se još tijekom pregovora.
Od novih država članica, iz slovenskog veleposlanstva poručuju kako će odluku donijeti nakon procjene utjecaja na tržište rada, a Mađarska se još ne bavi tim pitanjem. Od "starih" država, iz Austrije odgovaraju da će odluku tek donijeti, isto kao i Italija – iz čijeg pak veleposlanstva napominju kako Italija ima vrlo liberalan režim s Hrvatskom.
Ni Francuzi, Irci ni Britanci još nisu odlučili hoće li i kakve restrikcije (dozvole samo za one koji imaju posao s punim radnim vremenom, ograničen pristup socijalnim beneficijama, samo su neki od modela) vrijediti za Hrvate. Nizozemska, navodno, razmišlja o uvođenju prijelaznog razdoblja, ali ni tamo, kao ni u Njemačkoj koja je nedavno liberalizirala zapošljavanje za visokoobrazovane stručnjake, odluke još nema.
