Menu
Samo dva dana prije referenduma o ulasku u Europsku uniju imali smo priliku razgovarati s direktorom portala Moj-Bankar Vjekom Peretićem koji nam je dao nekoliko iznimno korisnih savjeta za osobne financije, a otkrio je i što će točno ulazak u EU značiti za domaće bankarsko tržište.
Ako tražite savjete za svoju štednju, niste sigurni u kojoj valuti uzeti kredit ili ste zabrinuti za sigurnost svog novca u domaćim bankama, ovaj intervju ne smijete propustiti...
- Zbog panike na svjetskim financijskim tržištima i pesimističnih prognoza za euro, imamo dojam da sve više građana razmišlja o kunskim kreditima. I banke nas ovih dana mame kojekakvim akcijskim kunskim kreditima...
Kunski krediti bili su apsolutni hit u drugoj polovici prošle godine, kada su dočekani jako dobrim reakcijama građana nakon agonije uzrokovane kreditima s valutnom klauzulom, posebno švicarskim frankom. Naša anketa na portalu Moj-bankar.hr, a i mnoga druga istraživanja pokazala su da bi se većina klijenata odlučila za kunske umjesto euro kredita. Osobna je procjena svakog građana stabilnosti koje valute će više vjerovati. Obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja kunskih kredita, vrlo povoljne akcije stambenih i gotovinskih kunskih kredita su uglavnom završile s krajem godine, a neke banke i dalje nude te kredite, ali sa većim kamatama nego prije. Ponuda povoljnijih kunskih kredita do daljnjega će većini banaka biti nemoguća misija, pa tako banke koje ih trenutno nude imaju povoljniju kamatu u eurima.
- Nedavno ste izjavili da se kunski krediti ne isplate. Zašto?
Neisplativost kunskih kredita se odnosila na banke. Zbog visoke euriziranosti domaćeg tržišta, gdje je 85% štednje upravo u euru, banke jednostavno nemaju dovoljno kuna koje bi mogle plasirati kroz kredite po prihvatljivim kamatama za građane. Zbog toga su u zadnjem kvartalu, da bi "uhvatitile" što više klijenata do kraja godine, neke banke ponudile kunske stambene i gotovinske kredite ispod realne cijene. Ponuda tih kredita izazvala je prije spomenuti pozitivni efekt kod građana, koji su imali priliku iskoristiti akcije do kraja godine.
- Što se događa sa švicarskim frankom, u jednom je trenutku izgledalo da će "švicarac" mnoge poslati u dužničko ropstvo?
Zapravo nije "švicarac" poslao građane u dužničko ropstvo nego pad vrijednosti eura i dolara uzrokovan poznatim problemima.
Posljedično, valuta koju svi smatraju sigurnim utočištem (švicarski franak) je počela nekontrolirano rasti, što je najmanje odgovaralo samim Švicarcima, pa su vezali tečaj uz euro. Ta je mjera donijela stanovitu stabilnost i novu referentnu vrijednost za sve dužnike u švicarskom franku, za razliku od svih neuspješnih Vladinih pokušaja. Najveći problem i dalje ostaje: glavnica duga, ako se preračuna u kune, zbog tečajnog skoka mnogima je veća nego kada su dizali kredit prije par godina. U jednoj analizi smo izračunali da su troškovno, kroz mjesečne rate dužnici u euru i švicarcu do sada podjednako platili i da se dug i u euru i u franku podjednako amortizirao. Međutim, dužnike u švicarskom franku ništa ne može utješiti kada znaju da u slučaju prijevremenog zatvaranja kredita njihov auto ili stan više "vrijedi" sada nego kad je bio nov.
- Što učiniti sa štednjom? Možete li dati kakav savjet građanima koji panično traže sigurno utočište od ove financijske oluje?
Vrlo je teško u današnje vrijeme savjetovati nekoga što učiniti s ušteđevinom. Uvijek prvo treba postaviti pitanje o kojem se iznosu radi. Ako je to manji iznos, onda će skuplja biti promjena valute i ostali troškovi (razročavanje) nego dobit prelaskom u takozvanu "sigurniju valutu". Ako se radi o većem iznosu, što može biti i subjektivna kategorija, treba slijediti pravilo ne stavljanja cijele ušteđevine na isto mjesto.
U tom smislu predlažem štednju kroz dva različita programa štednje i onda eventualno u dvije valute ako smatrate da postoji veliki valutni rizik. Stručnjaci Global Finance-a do kraja godine predviđaju 10-15% rast australskog dolara i minimalni rast japanskog jena, odnosno stabilnost švicarskog franka, a dodatni blagi pad eura u odnosu na američki dolar. Naravno, ova predviđanja ne znače i preporuku, nego mogu poslužiti orijentacijski.
- Posljednje vijesti iz eurozone nisu optimistične kada je u pitanju zajednička europska valuta. Što bi se moglo dogoditi u slučaju da zaista dođe do "pucanja" eurozone? Kakve bi bile posljedice za vlasnike kredita u eurima?
Propast eurozone nije vjerojatna, s obzirom da je najjačim zemljama članicama u interesu njezino očuvanje. Redefiniranje odnosa unutar eurozone, s druge strane je potpuno izvjesno i potrebno, čemu svjedočimo ovih dana. Na našem tržištu je aktualan nešto drukčiji trend- stalno prisutni pritisci za smanjenjem vrijednosti kune ovih se dana očituju kroz povećani tečaj eura od 7,55 kn bez naznake smanjenja. Već ovaj tečaj može donijeti dužnicima stambenih euro kredita razliku u mjesečnom anuitetu od par stotina kuna, pa nam je preostala nada u uspješnost HNB-a kao zadnje linije obrane.
- Vidjeli smo što se nedavno dogodilo s Credo bankom. Koliko možemo imati povjerenja u domaći bankarski sustav?
Hrvatski bankarski sustav je vrlo stabilan, a u široj regiji jedan od najstabilnijih. Naše banke su visoko kapitalizirane - prosječna adekvatnost kapitala je oko 19%, dok europske banke tek dostižu 8%. Iz slučaja "Credo" građani su mogli naučiti i jednu pozitivnu činjenicu - država je sposobna vrlo efikasno ispuniti svoju garanciju za iznose do 400.000 kn depozita ili štednje po računu. Vidjeli smo da su svi vrlo brzo isplaćeni, pa ova nesretna okolnost možda izazove pozitivan efekt- povjerenje građana da je njihova štednja sigurna i u najgorem scenariju. U problemu su oni koji su stavljali puno veće iznose u banku koja je na očigled loše poslovala, a nisu se držali savjeta iz prethodnog odgovora o diverzifikaciji ulaganja.
- Vratimo se na aktualna ekonomska zbivanja. U slučaju da se crne prognoze ostvare i agencije zaista snize hrvatski kreditni rejting, kakav će to utjecaj imati na kamatne stope kredita običnih građana?
Trenutne i očekivane ekonomske prilike uz realno moguć pad kreditnog rejtinga države idu u prilog skupljem i nedostupnijem financiranju banaka na stranim tržištima, uz daljnje pauziranje stranih investicija koje su nam potrebne. Zbog toga već bilježimo trend laganih korekcija kamatnih stopa na kredite, ali i na depozite. Da bi došle do novca, banke će poticati štednju građana većim kamatama, što znači i veće kamate na kredite. Međutim, zbog stagnacije ili čak pada potražnje za kreditima, neke će se banke, balansirajući između gubitaka, možda odlučiti i dalje nuditi akcije kredita kako bi privukle klijente. Izuzetak će ponovno biti program subvencioniranih stambenih kredita, koji uz definirane jako povoljne fiksne kamate nudi i četverogodišnje plaćanje 50% mjesečnog anuiteta od strane države.
- Ako građani na refenendumu podrže ulazak u Europsku uniju, Hrvatska će u ljeto 2013. postati punopravna članica EU-a. Što konkretno donosi ulazak u EU za domaće bankarsko tržište?
Pod pretpostavkom pozitivnog ishoda na referendumu, punopravno članstvo donosi veću ekonomsku i političku stabilnost, te će kasnije nedvojbeno utjecati na smanjenje premije na rizik zemlje. Hrvatski financijski sustav je već sada prilično usklađen s Europskom unijom, ali najveći dio posla i nakon ulaska ostaje na nama samima. U ekonomskom smislu, ovu priliku trebamo dobro iskoristiti, ali istovremeno i preživjeti vrlo bolne rezove koji nas očekuju u sljedeće dvije godine. Domaće bankarsko tržište neće doživjeti velike promjene, ali će biti otvorenije i konkurentnije, uz nadu da ćemo brže usvajati pozitivne tržišne momente koji se poglavito odnose na potrošačka prava i praksu.
- Direktor ste TATA grupe koja je vlasnik portala Moj-Bankar. Kakvu točno pomoć nudite građanima koji nisu sigurni koji kredit uzeti ili u gdje pospremiti svoju štednju?
Portal Moj-bankar.hr je uveo mnoge novosti na našem tržištu. Već treću godinu na jednom mjestu možete transparentno usporediti uvjete bankarskih proizvoda, što će vam pregledom cijelog tržišta uštedjeti mnogo vremena. Najveća novost je spajanje cjelokupne ponude, odnosno usporedbe s mogućnošću direktne prijave za odabrani proizvod direktno na portalu.
T.A.T.A. grupa d.o.o., vlasnik portala ovlašteni je kreditni posrednik od Ministarstva financija. Klijentima koji su se prijavili za kredit ili drugi proizvod naš tim stručnjaka besplatno pomaže pri realizaciji kredita: savjetovanju i odabiru, pripremanju i dostavljanju dokumentacije, sve do samog potpisa ugovora u banci. Tako klijent uz sigurnost u najbolji odabir štedi mnogo vremena uz angažiranu i profesionalnu uslugu s naše strane, a mi proviziju naplaćujemo od banaka, odnosno institucije za koju posredujemo. Upravo zbog toga je kreditno posredništvo jako razvijeno u Europi, gdje većina građana dolazi do kredita u bankama upravo uz pomoć posrednika. Mi tu europsku praksu nudimo i našim građanima kroz projekt Moj-bankar.hr, koji je postao referenca za nezavisne informacije s bankarskog tržišta.
Foto:Vjeko Peretić/Flickr/Dnevno.hr
