Menu
Panika na financijskim tržištima doseže svoj vrhunac...
Financijska tržišta i dalje ne pokazuju znakove većeg povjerenja da će europski politički lideri uskoro iznaći sveobuhvatno rješenje za dužničku krizu. Prinosi na talijanske desetogodišnje obveznice ponovno su premašili 7 posto, a značajan rast ostvarili su i prinosi na francuske, nizozemske, austrijske i njemačke obveznice. Europska statistička agencija Eurostat objavila je kako su gospodarstva Portugala, Nizozemske i Cipra u trećem kvartalu zabilježila pad BDP-a, dok se njemačkom gospodarstvu u četvrtom kvartalu također predviđa značajno usporavanje gospodarskih aktivnosti.
Predsjednik Europske komisije (EK) Jose Manuel Barroso u govoru pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu kazao je kako se eurozona nalazi pred velikim “sistemskim rizicima”.
“Mi se nalazimo pred pravom sistemskom krizom koja od svih nas traži još snažnije djelovanje, a možda i dodatne i važne mjere”, upozorio je Barroso.
Nažalost, Barrosova priča o "dodatnim i važnim mjerama" nikako ne drži vodi jer niti postojeće mjere još uvijek nisu profunkcionirale. Europski fond za stabilizaciju (EFSF) nakon najavljenog povećanja kapitala na 1 bilijun eura nikako ne pronalazi ulagače koji bi bili spremni uložiti stotine milijardi eura u jedini europski financijski obrambeni mehanizam.
A uloga Europske središnje banke (ECB) i dalje stvara veliku konfuziju. Dok Francuska smatra kako ECB mora aktivnije nastupiti na tržištu obveznica, Nijemci se žestoko protive značajnijoj ulozi ECB-a.
Njemačka kancelarka Angela Merkel jasno je istaknula kako Berlin nije spreman podržati povećanje ovlasti ECB-a.
ECB jučer je intervenirala kupovinom španjolskih i talijanskih obveznica, no financijski analitičari tvrde kako je riječ o iznimno ograničenim kupovinama koje mogu samo privremeno stabilizirati uznemirena financijska tržišta. Dio analitičara smatra kako ECB mora provesti europsku verziju američkog "kvantitativnog ublažavanja". ECB je od svibnja 2010. godine potrošila 187 milijardi eura u kupovini državnih obveznica posrnulih gospodarstava, no istovremeno je s tržišta povukla isti iznos u obliku depozita.
Jedno od mogućih rješenja bila bi tzv. "sterilizacija" kupovine obveznica, što u prijevodu znači novo ubrizgavanje eura na tržište. Nijemci se žestoko protive ovom rješenju jer smatraju da će to značiti povećanje opasnosti od inflacije.
Kao potencijalno rješenje europske dužničke krize, američki ekonomist Nouriel Roubini i savjetnik njemačke vlade Peter Bofinger predlažu da ECB konačno dobije ulogu kreditora komercijalnih banaka u krizi (tzv. lender of last resort), sreže referentnu kamatnu stopu na 0 posto (ona je nedavno snižena na 1,25 posto) i pripremi snažni fiskalni stimulus koji će “oživjeti” uspavana europska gospodarstva.
Pročitajte još:
- EUROPA u krizi: Sve izglednije da 2012. godina donosi samo nove ekonomske potrese
