Zatvori
Foto: Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva...
Poslovni Puls
09/05/2011

Ipak nešto dobro - dinamika oporavka kreditiranja sve snažnija!

Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je dinamika oporavka kreditiranja sve snažnija. Na kraju ožujka ukupni su krediti iznosili 279,1 milijardi kuna, što je 8,4% više nego na kraju ožujka prošle godine te 2,3% više u odnosu na kraj 2010. godine...

Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,7 milijardi kuna (+8,2% godišnje), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa. Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala u prvom tromjesečju (+5,3% godišnje). Međutim, navedeno se odnosi uglavnom na veća poduzeća, dok su ona iz SME segmenta još uvijek opterećena nelikvidnošću.

Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba primarno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Na kraju ožujka krediti ovom sektoru su iznosili 125,8 milijarde kuna, što je 2,5% više na godišnjoj razini, dok su u odnosu na kraj 2010. zabilježili pad od 1,3 posto. Stambeni krediti, koji čine 45,2% kredita stanovništvu iznosili su 56,9 milijarde kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 6,1% približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti. Osim toga, i u odnosu na kraj 2010. stambeni krediti bilježe pad (od 1,9%).

Iznos kredita državi u prva je tri mjeseca porastao za nešto više od 6 milijardi kuna na 40,5 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardi kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

RBA analitičari:

U ovoj godini očekujemo oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s 20 na 17 posto. Iako namjena za oslobođena sredstva nije unaprijed utvrđena, dijelom bi se moglo povećati kreditiranje trgovačkih društava.

TEME:  
PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
POVEZANE OBJAVE:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram