Inozemni dug krajem studenog skočio za 5,2 posto na 43,8 milijardi eura!

Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je tijekom studenog inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi rast (za 538 milijuna eura ili 5,2%) te je iznosio 43,8 milijardi eura...

Tijekom prvih 11 mjeseci 2010. godine vanjski dug je gotovo stagnirao pa je u odnosu na kraj 2009. godine zabilježio blagi rast od 1,4%, što je posljedica visokih potreba za refinanciranjem u javnom sektoru te slabe gospodarske aktivnosti privatnog sektora.

Naime, dug privatnih poduzeća, koji čini 24,6% ukupnog duga, u prvih je jedanaest mjeseci 2010. ostvario rast od svega 2,7%, dok je dug financijskog sektora, čiji udio u ukupnom dugu iznosi 30,3%, pao za čak 8 posto. U financijskom sektoru dominiraju banke čiji je vanjski dug na kraju studenog iznosio 10,1 milijardi kuna, što je 5,3% manje u odnosu na kraj 2009. godine. Istovremeno, dug javnog sektora (udjel od 31,2% u ukupnom dugu) zabilježio je rast od 11,8 posto. Pri tome je rastu duga najviše pridonio sektor države čiji dug je na kraju studenog iznosio 5,9 milijardi eura, što je za 14,8% viši nego na kraju 2009. godine.

Dakle, vidljivo je da je rastu inozemnog duga u razdoblju od siječnja do studenog 2010. doprinio isključivo javni sektor, dok zaduživanje privatnog sektora praktički stagnira uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog oporavka. Privatna poduzeća te ona u većinskom državnom vlasništvu zajedno čine nešto manje od polovice ukupnog javnog duga (oko 21 milijardu eura).

RBA analitičari:

U ovoj godini očekujemo da će se proces započet u 2010. godini nastaviti, odnosno da će se privatna trgovačka društva uglavnom zaduživati radi refinanciranja dospjelih obveza, dok bi nebankarske financijske institucije u uvjetima znatno manje potražnje za svojim uslugama i dalje mogle bilježiti veće otplate od novih zaduživanja. Zbog potrebe za refinanciranjem starih obveza i dalje očekujemo rast zaduživanja javnih poduzeća, ali sporijom dinamikom. Ne isključujemo mogućnost da bi u ovoj godini i država mogla izaći na inozemno tržište kada ocijeni da je za to najpovoljniji trenutak s obzirom na sklonost investitora ka riziku. Uz skroman rast ukupnoga inozemnog duga, njegov udio u BDP-u trebao bi tek blago porasti.