Posljednji podaci Ministarstva financija pokazali su nastavak relativno snažnog rasta ukupnog zaduženja države…

RBA analitičari:

Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države krajem kolovoza iznosio je 135,9 milijardi kuna. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci promatrani je dug porastao za 18,1 milijardu kuna ili 15,3 posto. Ujedno je tako udio promatranog duga u procijenjenom BDP-u dosegnuo 41 posto. Dodamo li promatranom dugu izdana državna jamstva te dug HBOR-a ukupan javni dug iznosi 193 milijarde kuna odnosno 58,2% procijenjenog BDP-a. Kumulativno gledano u posljednjih osam mjeseci tako definirani ukupan javni dug viši je za 24,6 milijardi kuna odnosno 14,6 posto.

U promatranom razdoblju najveći doprinos rastu ukupnog javnog duga došao je od rasta duga središnje države koji krajem kolovoza iznosi 127,8 milijardi kuna te je za 15,9% bio viši u odnosu na kraj prethodne godine. Rastu duga središnje države prvenstveno su doprinijela srpanjska izdanja državnih obveznica (1,5 milijardi kuna te 650 milijuna eura s valutnom klauzulom na domaćem tržištu te 1,25 milijardi dolara na inozemnom tržištu). Dodatno je rastu duga središnje države doprinijelo zaduživanje po osnovi izdanih trezorskih zapisa.

Izdana državna jamstva te dug HBOR-a dodatno su doprinijeli rastu ukupnog javnog duga. U prethodnih osam mjeseci ukupna državna jamstva porasla su za 13,9% te krajem kolovoza dosegnula 43,5 milijardi kuna. Nadalje, ukupan dug HBOR-a u iznosu od 13,5 milijardi kuna koliko je iznosio krajem kolovoza, u usporedbi s krajem 2009. godine zabilježio je rast za 9,8% godišnje. Promotrimo li visinu javnog duga (s jamstvima i HBOR-om) prema izvorima zaduženja vidimo kako u njegovoj strukturi i dalje prevladava unutarnja komponenta. Budući da je inozemno financiranje i dalje relativno skuplje te teže dostupno država nastavlja s praksom zaduživanja na domaćem tržištu. Stoga je i udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu i dalje relativno visok (u kolovozu je iznosio 57,9%).

Nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva, te posljedično slabiji priljev prihoda u državni proračun (uz istovremeni rast proračunskih rashoda) doveo je do većih potreba za zaduživanjem što je i rezultiralo snažnim rastom ukupnog javnog duga u dosadašnjem dijelu godine. Obzirom na očekivani rast javnog duga i njegov bi udio na razini cijele 2010. mogao porasti na 41,6% (bez jamstava i HBOR-a) dok bi s uključenim jamstvima i HBOR-om navedeni omjer mogao iznositi 58,6% BDP-a.