Menu
Prema podacima HNB-a, na razini cijele 2011. na tekućem računu platne bilance ostvaren je deficit od 446 mil. eura, što je za 26 mil. eura ili 5,5% manje nego u 2010. Udio deficita u BDP blago je pogoršan uslijed stagnacije gospodarstva te iznosi 1%...
Prvotni podaci o robnoj razmjeni upućivali su na pad deficita na računu roba s pozitivnim utjecajem na cjelokupni tekući račun. Međutim, posljednja revizija podataka o robnoj razmjeni za 2011. bitno je promijenila kretanja na računu roba te očekivanja o ostvarenju blagog suficita tekućeg računa. Naime, račun roba jedna je od najvažnijih stavki na tekućem računu te već godinama glavni čimbenik vanjske neravnoteže. Revidirani podaci robne razmjene pokazali su da je deficit u međunarodnoj trgovini bio za 872 mil. eura veći nego kod preliminarnih podataka. U 2011. je tako na računu roba zabilježen manjak od 6,4 mlrd. eura, što je 6,1% više nego u 2010., a rezultat je pogoršanja trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Za razliku od 2010. kada je robni uvoz padao, u 2011. godini isti je rastao za 7,2%, ponajprije zahvaljujući visokoj energetskoj ovisnosti Hrvatske. S druge strane rast robnog izvoza zamjetno je usporio (s 18,1 na 8%), a i njegova relativno niska vrijednost nije uspjela nadoknaditi apsolutni rast uvoza. Izvoz roba u prošloj je godini dosegnuo pretkrizne razine i uz postojeću strukturu i razinu konkurentnosti nema značajnijeg potencijala za daljnji rast. S druge strane, uvoz je i dalje značajno ispod pretkriznih razina, ali isto tako ne očekujemo rast u ovoj godini s obzirom na slabu domacu potražnju uslijed stagnacije realnih dohodaka i razmjerno visoku zaduženost. Međutim, potencijalna opasnost za nominalni rast uvozne vrijednosti prijeti od porasta cijene energije i energetskih proizvoda.
Na računu usluga očekivano je ostvaren suficit (za 7,1% veći nego 2010.), čemu su kao i obično najviše pridonijeli prihodi od putovanja koji su iznosili 6,6 mlrd. eura, što je za gotovo 6% više nego u 2010. Na rast prihoda od putovanja upućivali su vrlo dobri fizički pokazatelji turizma. Na računu dohotka zabilježen je deficit od 1,6 mlrd. eura, što je 3,7% veći deficit nego u 2010, a rezultat je snažnijeg rasta odljeva dohotka nego priljeva (veći troškovi inozemnog financiranja). Već uobičajen suficit na računu tekućih transfera iznosio je 1,1 mlrd. eura, što je blagi rast od 2,7% godišnje budući da je pad rashoda bio izraženiji od pada prihoda (-5,7 naspram -0,3%).
Na računu kapitalnih i financijskih transakcija izravna inozemna ulaganju u Hrvatsku znatno su viša nego 2010. U prošloj su godini iznosila nešto više od milijardu eura, u usporedbi s 295 mil. eura u 2010. Međutim, sastav izravnih inozemnih ulaganja još uvijek nije poznat pa treba pričekati cjelokupnu sliku područja i vrste ulaganja, poručuju analitičari Raiffeisenbanka.
Pročitajte još:
- Hypov analitičar Hrvoje Stojić: Hrvatska je već u recesiji, do kraja godine pad BDP-a od 2 posto
