ISTRAŽIVANJE: Hrvati u prosjeku mjesečno troše oko 1.900 kn na hranu i piće

 Jedna od redovitih godišnjih  studija u GfK Hrvatska predstavlja  analizu potrošačkih navika u maloprodaji.  U nastavku izdvajamo tek  neke osnovne informacije karakteristične za potrošače u Hrvatskoj u ovo krizno vrijeme...

Kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje Konzum je, i dalje, apsolutni lider u spontanoj (oko 4/5 ispitanih) i ukupnoj poznatosti ( 97%) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90%, imaju još Kaufland, Lidl, Plodine i Getro, a pri  vrhu slijede još Mercator, Interspar i DM. Osobna ocjena količine novca potrošenog u trgovačkim lancima  na vodeće pozicije stavlja: Konzum, Kaufland, Lidl i Plodine. U Konzumu je oko 30% kupaca ostavilo najviše novca kao prvom izboru trgovine i još oko  20% kao trgovini drugog izbora.

Promatra li se količina potrošenog novca po formatima trgovina proizlazi da su hipermarketi – najpopularniji oblik trgovine, i odmah zatim su supermarketi. U odnosu na prethodnu godinu zapažen  je rast  potrošnje kod hipermarketa (oko 8%) a manji pad imaju supermarketi, dok  male trgovine stagniraju ( na oko 15% udjela).

U prosjeku jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko 1.900 kuna (što je daljnji manji pad u odnosu na prethodnu  2010. godinu). Ti su iznosi najviši  u Dalmaciji i Zagrebu a najmanji u sjevernoj Hrvatskoj (oko 1.500 kuna)  i  Slavoniji (oko 1.300 kuna). Tek oko 20% kućanstava troši  više od gornjeg prosjeka  - uglavnom između  2  i 3 tisuće kuna mjesečno.

Kupljena roba, posebno kod velikih kupovina, plaća se gotovinom (73%) ali  u oko 27% slučajeva i s karticama. Kod plaćanja karticama preko 2/3 ih plaća debitnim karticama, oko 15% kreditnim karticama, a ostatak kombinira obje vrste kartica.

"Loyalty" kartice su postale uobičajena praksa kod potrošača i danas ih već ima preko  70%  potrošača (2009. g.  bilo ih je 55%). Vodi Konzum (MultiPlusCard) a slijedi ga DM (dm active beauty card). Nešto preko 40% potrošača ima samo po jednu „loyalty“  karticu, a 34% ima po dvije  kartice.

Osnovno informiranje o ponudi trgovačkih lanaca je putem letaka u poštanskim  sandučićima  -  za oko 76% kupaca. Na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (oko  55%). Približno po 32% potrošača koristi letke iz trgovina, a  prati i promotivne akcije na mjestu prodaje. Petina

potrošača još prati i letke u dnevnim novinama, a isto toliko ih  slijedi preporuke prijatelja i znanaca. Dakle, potrošači se informiraju istovremeno na više načina, a svega nešto manje od 10% potrošača ne koristi nikakvo posebno informiranje za kupnju.

Dok čak preko 90% potrošača prima informacije putem nekog od oblika  letaka (i taj oblik informiranja stalno raste), za konačnu kupnju letke  koristi  nešto više od 25% ispitanih.

Privatne marke pojedinih trgovačkih lanaca definitivno imaju svoje kupce.  Oko 80% ispitanih potrošača sada kupuje privatne marke (60% bar neke  a oko 20% se izjašnjava kao redoviti kupac  upravo takvih proizvoda niže cijene). Mjere štednje u vrijeme krize potakle su brzi rast ovih  proizvoda, poručuju iz GfK u komentaru ovog istraživanja.

Pročitajte još:

- Zaboravite na mlade i tinejdžere, oglašivači i trgovački lanci okreću se “zrelim” potrošačima

- Stanje maloprodaje u Hrvatskoj: Sve popularniji hipermarketi, a pad popularnosti bilježe supermarketi

Foto: Flickr