Menu
Prema podacima HNB-a, ukupni dug središnje države (Republika Hrvatska i republički fondovi), koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, na kraju kolovoza je iznosio 150,5 milijardi kuna...
U odnosu na kolovoz 2010. javni dug središnje države je porastao za 16,4 milijarde kuna, a godišnja stopa rasta od 12,3% znatno je niža nego u prvoj polovini godine.
U odnosu na kraj prošle godine javni je dug porastao za 14,5 milijardi kuna, odnosno 10,7%, pri čemu je rast unutarnje komponente znatno više pridonio nego rast inozemne komponente. Naime,od ukupnog rasta od 14,5 milijardi kuna, 11,5 milijardi kuna se odnosi na unutarnji dug, koji je na kraju kolovoza iznosio 99,1 milijardi kuna, dok se nešto manje od 3 milijarde kuna odnosi na rast inozemne komponente, koja je na kraju kolovoza iznosila 51,4 milijuna kuna.
Pri tome je najveći rast u promatranom razdoblju generiran izdanjem obveznica na domaćem tržištu (+8,6 milijardi kuna u odnosu na kraj 2010.), a zatim i na inozemnom (+4,4 milijarde kuna), iako u odnosu na srpanj nije zabilježena značajnija promjena po ovoj osnovi s obzirom da nije bilo novih izdanja obveznica. Rastu duga su pridonijela i izdanja trezorskih zapisa, kao i krediti banka. Izdana jamstva Republike Hrvatske iznosila su 59,3 milijarde kuna, pri čemu su inozemna jamstva, koja čine 66% ukupnih jamstava, zabilježila blagi pad, a domaća blagi rast u odnosu na kraj 2010. godine.
Komentar RBA analitičara:
S obzirom da nakon srpnja nije bilo novih izdanja obveznica, u kolovozu je dinamika rasta duga znatno usporila, a isto bi trebali pokazati i izvještaji do kraja godine. Nadalje, razmjerno visoke obveze po izdanim trezorskim zapisima uglavnom su refinancirane novim izdanjima, a obveze po izdanim trezorcima ostaju visoke i u idućoj godini. Potencijalne obveze čini i visok iznos jamstava.
Foto:Flickr
