Menu
Ovogodišnje izvješće „Allianz Euro Monitor“ pokazuje da su se, po prvi put od 2007. godine, makroekonomske neravnoteže unutar eurozone kao cjeline lagano smanjile...
"2011. godina očito je bila kritična za eurozonu. Još se nije vratilo povjerenje financijskih tržišta u održivost državnog duga. Premda su zasjenjeni oštrim raspravama na financijskim tržištima o apokaliptičnim ishodima i potencijalnom raspadu eurozone, zapravo je došlo do nekih ohrabrujućih trendova, kao što pokazuje izvješće", komentirao je izvješće prof. dr. Michael Heise, glavni ekonomist tvrtke Allianz SE.
Uoči ključnog skupa u Europskoj uniji ovog tjedna, Heise smatra da je Europa na prekretnici.
"Vođe zemalja EU moraju osmisliti uvjerljiv put prema izvedivoj fiskalnoj uniji koja će stati na kraj opasnostima od fiskalne rasipnosti u budućnosti. To će zahtijevati udruživanje fiskalnog suvereniteta i strogi režim upravljanja, uključujući i ulogu financijskog povjerenika koji će imati pravo interveniranja, kako bi se osiguralo da javne financije u budućnosti ne mogu izmaknuti kontroli. Vođe moraju pokazati da Europa i eurozona nisu skrenule sa svog puta. Nedovoljno razrađene ili nedovoljno odlučne mjere neće biti dovoljne", ističe on.
Ključni nalazi izvješća „Euro Monitor“ za 2011. godinu:
- Po prvi put nakon 2007. godine, makroekonomske neravnoteže unutar eurozone u cjelini nisu se dodatno pogoršale. 12 od 17 zemalja članica zabilježilo je mali ili umjereni rast svojih ocjena.
- Ponovno nijedna zemlja nije postigla potpuno zadovoljavajući rezultat za svoj uravnoteženi rast. Njemačka, Luksemburg i Austrija su na čelu te su sve tri uspjele unaprijediti svoje ocjene u usporedbi s 2010. godinom. Cipar, Grčka i Slovenija jedine su zemlje koje su zabilježile pomake u krivom smjeru, budući da su njihove ukupne ocjene dodatno snižene prošle godine. U slučaju Grčke, ovo je mahom rezultat pada domaće potrošnje i stope zaposlenosti. Najveći napredak zabilježen je u Belgiji, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj i Španjolskoj.
- Francuska je i dalje u sredini kao deseta na ljestvici, s nekoliko indikatora – poput proračunskog deficita, udjela u globalnoj razmjeni dobara, stope nezaposlenosti i produktivnosti radne snage – koji upozoravaju na lošu situaciju, premda su se poboljšali pokazatelji privatne zaduženosti u zemlji i javni deficit.
- Kao što je bilo za očekivati, Grčka još uvijek kaska daleko za ostalima. Situacija u Irskoj i Portugalu je bolja, premda je još uvijek zabrinjavajuća zbog prosječne ocjene koja je niža od 4. Sveukupna ocjena Irske lagano je povećana, dok je ocjena Portugala ostala na istoj razini.
- Italija, koja je trenutno u centru pažnje zbog mogućih problema, uspjela je napredovati za jedno mjesto na ljestvici, s trinaestog na dvanaesto (pri čemu je njen sveukupni rezultat ostao nepromijenjen). Najveći napredak zabilježen je u udjelu duga kućanstava u BDP-u.
- Premda je Slovenija razočarala, druge dvije zemlje iz istočne Europe koje su relativno nedavno priključene eurozoni – Estonija i Slovačka – ostvarile su ohrabrujući napredak, uz znatno poboljšanje svojih rezultata. Estonija predstavlja uzor u pogledu javnih financija, a kućanstva i poduzeća su uspjela srezati svoje stope zaduženosti. Slovačka je također zabilježila napredak u stupnju zaduženosti kućanstava i u bilanci plaćanja.
- Najznačajnije se poboljšanje vidi u indikatorima koji mjere „Privatni i strani dug“, pri čemu je značajan napredak zabilježen kod smanjenja financijske poluge u privatnom sektoru.
- Važno je napomenuti da se primijećeno smanjenje makroekonomskih neravnoteža odigralo nasuprot pozadine koju čini slaba ekonomska aktivnost u nizu zemalja. Kod brojnih indikatora – kao što su državni deficit, jedinični troškovi rada, domaća potražnja i produktivnost radne snage – ciklički prilagođena očitanja vjerojatno bi pokazala bolje rezultate.
Kako izvješće „Allianz Euro Monitor“ za 2011. godinu pokazuje, pred eurozonom još uvijek predstoje veliki izazovi. Europska jedinstvena valuta nalazi se na prekretnici, te će odluke koje se donesu u nadolazećim mjesecima biti presudne za njenu budućnost. Ili će biti pretvorena u funkcionalnu tvorevinu koja zaslužuje i uživa povjerenje ljudi i financijskih tržišta, ili je osuđena na dezintegraciju, uz sve dezorganizirajuće posljedice koje bi povratak nacionalnim valutama povukao za sobom. Neuspjeh eura ugrozio bi čitav europski projekt i potkopao, možda i na duže vremensko razdoblje, viziju osnivača o sve prisnijoj zajednici.
Same mjere štednje neće biti dovoljne da se klimave ekonomije vrate natrag na ispravan put. Potrebno je i brzo sprovesti mjere za poticanje rasta, ne samo kako bi se obuzdalo javne financije već i kako bi se uvjerilo ljude da postoji svjetlo na kraju tunela, stoji u objavi iz Allianza.
Foto:Flickr
