Prema preliminarnim podacima HNB-a za drugo tromjesečje na tekućem računu bilance plaćanje zabilježen je suficit od 54,5 milijuna eura, što je prvi put da je u drugom tromjesečju zabilježen suficit od kad je dostupna statistika....
Udio deficita tekućeg računa u BDP-u u zadnja četiri tromjesečja iznosi 1,08%, što je najniža razina od kad postoje podaci.
Suficit tekućeg računa u drugom je tromjesečju posljedica smanjenja deficita na računu roba i povećanja suficita na računu usluga. Deficit na računu roba iznosio je 1,36 milijardi eura, što je 9,3% manje nago u drugom tromjesečju prošle godine. Smanjenje deficita na računu roba rezultat je rasta prihoda od izvoza roba za 3,7% i blagog pada rashoda od uvoza roba za 1,4 posto. Na računu usluga ostvaren je suficit od 1,63 milijarde eura, što je 13,7% više nego u drugom tromjesečju 2010. godine, a posljedica je rasta prihoda od usluga za 8,4% te pada rashoda za 3,8% godišnje. Na računu usluga ističu se prihodi od putovanja koji su iznosili 1,68 milijardi eura, što je čak 14% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na rast prihoda od putovanja upućivali su dobri fizički pokazatelji iz turističke predsezone, odnosno rast turističkih dolazaka od 12,1% i noćenja od 12,5% godišnje.
Račun dohotka bilježi značajno pogoršanje u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. Na tom je računu deficit iznosio 489 milijuna eura, a posljedica je rasta rashoda koji su iznosili 763 milijuna eura, što je gotovo 35% veći deficit nego u drugom tromjesečju 2010. godine. Rast rashoda na računu dohotka sasvim je sigurno posljedica povećanja troškova financiranja, a vjerojatno i povlačenja zarada. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku, koja se bilježe na računu kapitalnih i financijskih transakcija, iznosila su gotovo 400 milijuna eura, što je znatno više nego u drugom tromjesečju 2010. kada su iznosila svega 37,3 milijuna eura.
U trećem tromjesečju na tekućem će računu biti zabilježen suficit, kako je i uobičajeno za ljetne mjesece i središnju turističku sezonu. Povoljni podaci iz srpnja i kolovozu upućuju na to da će suficit biti veći nego u istom tromjesečju prošle godine, pri čemu očekujemo da će, za razliku od prošle godine, rast broja dolazaka i noćenja turista biti popraćen i rastom prihoda od turizma.
RBA analitičari:
Međutim, u zadnjem tromjesečju očekujemo produbljivanje deficita uslijed pogoršanja trendova u robnoj razmjeni, odnosno smanjenja robnog izvoza. Na razini cijele godine očekujemo da bi udio deficita tekućeg računa u BDP-u mogao iznositi oko 1,4 posto.
Razina deficita tekućeg računa bilance plaćanja i dalje odražava recesijska kretanja te se nalazi daleko ispod pretkrizne razine. Međutim, isto su tako i izravna ulaganja u Hrvatsku ispod pretkriznih razina, što je posljedica visoke averzije prema riziku na međunarodnim tržištima, ali i administrativnih barijera prisutnih na domaćem tržištu. Na računu dohotka pogoršani uvjeti financiranja i dalje će utjecati na rast rashoda.