Menu
Prema podacima ankete o radnoj snazi koju DZS provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), broj nezaposlenih u drugom se tromjesečju smanjio za 15 tisuća u odnosu na prvo tromjesečje te iznosi 231 tisuću...
Istovremeno, broj zaposlenih je blago porastao, za 4 tisuće. Stopa nezaposlenosti tako se smanjila za 0,8 postotnih bodova u odnosu na prvo tromjesečje te iznosi 13,5 posto. Takva kretanja očekivana su posljedica sezonskog zapošljavanja.
Međutim, negativne trendove na tržištu rada potvrđuje usporedba s drugim tromjesečjem prošle godine kada je stopa nezaposlenosti bila 12,4 posto. Istovremeno, prosječna registrirana stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju je iznosila 17,5 posto. Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj prijavljenih na Zavodu nije tamo radi zapošljavanja, već da bi ostvarili određena socijalna prava. Uzme li se u obzir da jedan dio ostvaruje primanja od neprijavljenog rada, utjecaj je dvostruko nepovoljan. Tako osim što se iz proračuna izdvajaju sredstva za naknade za nezaposlene, prihod od neprijavljenog rada (siva ekonomije) ne ulazi u porezni sustav.
Uspoređujući Hrvatsku sa srednjoeuropskim zemljama u razvoju, vidljiv je da je rast nezaposlenosti u većini zemalja u ovoj godini zaustavljen, dok u Hrvatskoj i dalje raste (na godišnjoj razini). Isto tako, vidljivo je da su nepovoljni trenovi tijekom krize najmanje bili izraženi u Češkoj i Rumunjskoj. Nadalje, Bugarska, Poljska i Slovačka godine prije krize uspjele su iskoristiti za značajno smanjenje nezaposlenosti, kao i Hrvatska, dok je nezaposlenost u Mađarskoj još od 2003. konstantno u porastu.
Međutim, više od rasta nezaposlenosti zabrinjavaju niske stope aktivnosti i zaposlenosti te nepovoljan omjer aktivnog i neaktivnog stanovništva. Ukupno radno sposobno stanovništvo starije od 15 godina iznosi 3.770 tisuća, od čega je 1.711 aktivnih (zaposleni i nezaposleni), a 2.059 neaktivnih. Stopa aktivnosti (omjer aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) iznosi 45,4% pa omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,2, što znači da na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,20 radno neaktivnih osoba. Stopa zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanovništva) iznosi svega 39,3 posto. Pri tome su u posljednje dvije godine kretanja pogoršana.
RBA analitičari:
Treće tromjesečje trebalo bi pokazati pad nezaposlenosti u odnosu na drugo tromjesečje zbog snažnijeg sezonskog zapošljavanja, međutim prema kraju godine nezaposlenost će ponovno rasti.
