Menu
Posljednji podaci HNB-a za lipanj pokazuju blagi pad bruto inozemnog duga u odnosu na stanje na kraju svibnja...
Tako je na kraju prve polovine godine bruto inozemni dug iznosio 47,2 milijarde eura, što je 435 milijuna eura ili 0,9% manje na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta manja je nego u prethodnom mjesecu. Naime, u odnosu na lipanj prošle godine, inozemni je dug porastao za 1,5 milijardi eura ili 3,2 posto. Za razliku od godina prije krize kada su godišnje stope rasta vanjskog duga bile dvoznamenkaste, u ovoj je godini nastavljen prošlogodišnji trend umjerenog godišnjeg rasta inozemnog zaduživanja. Ipak, udio inozemnog duga u BDP-u dosegnuo je 102,5 posto.
U prvih šest mjeseci inozemni je dug porastao za relativno skromnih 675 milijuna eura, odnosno 1,5%, čemu je najviše pridonio rast duga financijskog sektora.
Inozemni dug države na kraju je lipnja iznosio 6,6 milijardi eura, što je tek neznatno više nego na kraju 2010. (+0,2%). Najveći rast u ovoj godini zabilježen je u ožujku (+ 480 milijuna eura u odnosu na veljaču), što je ponajprije rezultat neto učinka otplate dospjele euroobveznice u ožujku u vrijednosti od 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (+ oko 50 milijuna eura) i izdanja nove euroobveznice na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u istom mjesecu.
RBA analitičari:
U ovoj godini rastu inozemnog duga doprinijeti će i izdanje euroobveznice u srpnju u vrijednosti od 750 milijuna eura, dok će zaduživanje privatnih poduzeća ostati blago uslijed slabe domaće potražnje i izostanka značajnijih investicija.
