Osiromašeni hrvatski građani počeli prodavati obiteljsko zlato kako bi mogli vraćati kredite

Svijet je poludio za zlatom, cijene su mu skočile do neslućenih visina i trenutačno je taj plemeniti metal najskuplji otkad se cijene uopće bilježe...

Vjesnik:

Da ni Hrvatsku nije zaobišla svojevrsna zlatna groznica, vidi se po otkupljivačima zlata, ali i drugih plemenitih metala, koji niču kao gljive poslije kiše diljem zemlje. Svjetska kriza dovela je do toga da rastu i ponuda i potražnja, trgovina zlatom cvjeta, a na eBayu je, na primjer, u protekla dva mjeseca zabilježen porast prodaje zlata od 400 posto, pa stoga ne čudi da su posrednici i u Hrvatskoj uočili svoju šansu. Otkupni centri otvaraju se posvuda - kao samostalni lokali, u sklopu mjenjačnica, kladionica i štedno-kreditnih zadruga, a naravno zlato i dalje otkupljuju i zlatari. Otkupljuje se doslovno sve - od zlatnog nakita, preko lomljenog zlata, dukata i zlatnika, do zubnog zlata. Otkupljeno zlato može se dobro prodati, a kriza i osiromašeni građani prilika su da ga se relativno povoljno kupi, pa je u zadnjih godinu dana to postao vrlo popularan biznis.

Hrvatski su građani još prije nekoliko godina počeli pokazivati veći interes za kupnju zlatnih poluga, a onima koji žele ulagati u zlatne poluge, odnosno investicijsko ili fizičko zlato, ne preostaje drugo nego preko granice u Sloveniju ili Austriju. Najbliže mjesto za kupnju zlata je Slovenija, gdje je posljednjih godina otvoren niz specijaliziranih trgovina za prodaju investicijskog zlata. Riječ je o trgovinama koje prodaju zlatne poluge i zlatnike različitih masa, i to po cijenama koje u tom trenutku vladaju na burzi. Naši građani navodno najviše kupuju u jednoj poznatoj slovenskoj tvrtki, a sam postupak nije uopće kompliciran. Zlato se naručuje internetom, i to po cijeni koja taj dan vrijedi na Londonskoj burzi. Po toj cijeni ga i plate nekoliko dana nakon toga, odnosno kad dođu po njega. I tu otprilike završava jednostavni dio priče, jer nakon toga se zapravo ne zna što tko radi sa svojim zlatom. Dvije su mogućnosti - može se spremiti u sef ili uvesti u Hrvatsku.

Pri uvozu se, međutim, plaća carina od 5 posto, porez od 30 posto, jer je to u Hrvatskoj luksuzna roba, te na to još i 23 posto PDV-a. Ta računica čitavu kupnju zlatnih poluga čini neisplativom. Iako je trgovina zlatom u svijetu danas uobičajen biznis, kod nas se sve zapravo svodi na prodaju obiteljskog zlata i kupnju uglavnom nakita. U Njemačkoj je, na primjer, nedavno postavljen prvi automat za kupnju zlatnih pločica koji funkcionira slično kao bankomat – ubaciš novac ili karticu, a dobiješ zlato. Cijena unce zlata posljednjih je dana obarala sve rekorde, a trenutačno je viša od 1700 dolara, dok je 2008. unca zlata stajala oko 270 dolara, što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje, prenosi Vjesnik.