Menu
U skladu s očekivanjima, drugo tromjesečje konačno je donijelo blagu godišnju stopu gospodarskog rasta. Prema prvoj procjeni BDP-a koju je objavio Državni zavod za statistiku, BDP je u drugom tromjesečju zabilježio realnu godišnju stopu rasta od 0,8%...
Iako je nakon dvije godine pada u drugom tromjesečju prvi put zabilježen rast, stopa rasta je nešto manja nego što smo očekivali i nego što je pokazivao konsenzus HINA-e (+1,1 posto).
Blagi rast posljedica je baznog učinka te rasta pokazatelja iz realnog sektora. Rastu osobne potrošnje pridonio je rast prometa u trgovini na malo od 1,8% godišnje, ali i podaci iz turističkog sektora gdje je povećanje broja noćenja turista od 12,5% godišnje vjerojatno donijelo i povećanu potrošnju gostiju. Takvim kretanjima pridonijeli su i Uskršnji blagdani, koji su ove godine bili relativno kasno (krajem travnja). Iako se robni uvoz počeo oporavljati, rast izvoza roba u drugom tromjesečju bio je veći nego rast uvoza (18,3% u odnosu na 13,9% godišnje u eurskim iznosima), a s obzirom na dobru turističku predsezonu razlika između izvoza i uvoza roba i usluga mogla bi biti još veća. Prihodi i rashodi konsolidirane države (veći rast rashoda nego prihoda) upućuju na zaključak da je i državna potrošnja pridonijela rastu BDP-a. S druge strane, investicije su vjerojatno i dalje negativne, na što upućuje pad obujma građevinskih radova i izdanih građevinskih dozvola.
RBA analitičari:
U drugoj polovici godine očekujemo nešto povoljnija kretanja. Treće tromjesečje vjerojatno će donijeti intenziviranje rasta BDP-a s obzirom na uspješnu središnju turističku sezonu (promatrajući broj dolazaka i noćenja turista). Tako u trećem tromjesečju očekujemo realni rast BDP-a od 1,6%, dok je u zadnjem tromjesečju ponovno izgledno blago usporavanje rasta, na što upućuju i globalna kretanja. Pozitivan doprinos očekujemo od svih sastavnica BDP-a, pri čemu očekujemo i početak oporavka investicija, ali i blago usporavanje rasta kod izvoza.
S obzirom na još uvijek razmjerno nepovoljna kretanja na tržištu rada, ne vidimo mogućnost bitnog oporavka domaće potražnje, ali bi zbog učinka baznog razdoblja osobna potrošnja mogla bilježiti blage stope rasta. Na razini cijele godine očekujemo stopu rasta od 1%. Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predviđenog rasta dolaze od odgode investicija i mogućeg nastavka smanjivanja zaposlenosti sa rastućim pritiskom na javne financije.
